U vremenu kada Europa traži odgovore na energetsku krizu, klimatske izazove i sve izraženiju geopolitičku nesigurnost, pitanje kako trošimo energiju postaje jednako važno kao i pitanje kako je proizvodimo. Upravo u tom kontekstu raste važnost energetske učinkovitosti, a posebno uloga zgradarstva, sektora koji troši goleme količine energije, ali istodobno nudi i najveći potencijal za uštede.

O tome koliko su izolacija i pametno upravljanje energijom ključni za sigurniju i održiviju budućnost, razgovarali smo s Aleksom Fonovićem, direktorom i članom Uprave tvrtke Rockwool Adriatic iz Potpićna. Tvrtka je danas jedna od najmodernijih europskih proizvođača kamene vune, materijala koji ima sve važniju ulogu u smanjenju potrošnje energije, emisija i troškova.

Fonović upozorava da bez energetske sigurnosti nema ni geopolitičke otpornosti, ali i ističe jednostavnu, često zanemarenu činjenicu – najjeftinija energija je ona koju ne moramo potrošiti. U intervjuu govori o razvoju tvornice u Potpićnu, utjecaju globalnih kriza na industriju, ali i o tome zašto su upravo dobro izolirane zgrade ključ energetske neovisnosti Europe.

Pametnija tvornica

Već niz godina uspješno vodite jednu od najuspješnijih i najmodernijih tvornica kamene vune u Europi. Što se od tada kada ste preuzeli ulogu člana uprave do danas promijenilo a što ostalo isto?

– Kada sam prije gotovo 20 godina došao u firmu, tvornice još nije ni bilo. Bio sam mladi inženjer s tek nekoliko godina iskustva, mogu slobodno reći da sam u poslovnom smislu sazrijevao kako se tvornica gradila i nastajala. U početku sam tvornicu doživljavao samo kao proizvodni pogon. Danas u njoj kao i u cijeloj našoj Grupi vidim puno veći smisao jer ono što mi ovdje radimo ima ekonomsku, ekološku i društvenu logiku i smisao.

Od tada se promijenilo jako puno. Iako naizgled ista, tvornica je danas u mnogočemu drugačija – modernija i pametnija, ljudi su uigraniji timovi, jedna smo od najboljih tvornica u Grupi. Uveli smo novu liniju, u potpunosti automatizirali cijeli proces, optimizirali i dodatno povećali efikasnost. No, tu ne stajemo. Ponosni smo da naši proizvodi nose oznaku Made in Croatia. S pravom kažemo da je naša tvornica, tvornica budućnosti.

Ali ono što se nije promijenilo – i što mi je najdraže – jest duh koji vlada ovdje. Ljudi. Isti oni Istrijani koji su prije 20 godina dolazili raditi s ponosom, i danas dolaze s istim ponosom. Isti osjećaj da radimo nešto opipljivo, nešto što će trajati 60 i više godina – u kućama, bolnicama, školama. Taj osjećaj da kamena vuna nije samo proizvod, nego da je doslovno čovjekov saveznik jer zimi čuva toplinu, a ljeti ugodan ambijent u našim domovima i zgradama, da štiti ljude i imovinu u slučaju požara.

Rockwool

I upravo zbog mojih kolegica i kolega vjerujem da je ova tvornica u Potpićnu danas spremnija nego ikad da odgovori na izazove koji su pred nama – energetsku krizu, klimatske promjene i potrebu da gradimo pametnije i sigurnije.

Geopolitičke promjene

Europa je već četvrtu godinu u energetskoj krizi uzrokovanoj ratom u Ukrajini i promijenjenim odnosima s Rusijom a najnoviji rat na Bliskom istoku dodatno je otežao situaciju. Koliko je danas pitanje energetske sigurnosti postalo strateško pitanje za Hrvatsku i cijelu EU?

– Postalo je pitanje opstanka. Ovi ratovi pokazuju nam koliko smo ranjivi kad ovisimo o uvozu energije. Danas svaka država shvaća: prava energetska sigurnost nije samo kupovati dovoljno plina ili struje – nego trošiti što manje. Sigurnost je danas prioritet u cijelom svijetu i ne može se postići samo kupnjom oružja. Bez energetske sigurnosti nema ni geopolitičke otpornosti, i zato zgrade imaju ključnu ulogu. U Europi su tri od četiri zgrade sagrađene prije standarda energetske učinkovitosti i nepotrebno troše previše energije i novca. Obnovom takvih zgrada može se uštedjeti čak do 80 posto energije, odnosno više od 30 posto ukupno potrošene energije u EU-u. Tako se utječe na energetsku sigurnost jer nećemo trebati uvoziti energente. Pozitivan je utjecaj na gospodarstvo golem, građevinski sektor čini oko 9 posto BDP-a i izravno zapošljava više od 16 milijuna ljudi jer se otvara i potiče 0,7 posto rasta BDP-a na godinu. Zgrade su ključne za energetsku neovisnost, a samim time i za geopolitičku sigurnost u EU-u.

A tu kamena vuna, kao moćan izolacijski materijal igra veliku ulogu. Ulaganja u energetsku obnovu u Hrvatskoj stvaraju ili čuvaju čak 28 radnih mjesta na svaki uloženi milijun eura – više nego usporediva ulaganja u infrastrukturu fosilnih goriva u EU-u. To je najpametnija investicija koju država, grad ili građani mogu napraviti. To je kao da smo izgradili novu elektranu – samo što je jeftinija, čišća i brža.

Kako vi u tvornici u Pićnu osjećate te geopolitičke promjene – je li došlo do promjene u nabavi sirovina, energenata ili u samoj potražnji za vašim proizvodom?

– Osjećamo ih svaki dan. Cijene energenata su skočile i povukle su i sve ostale cijene i roba i usluga. Mi cijelo vrijeme maksimalno pokušavamo to nadoknaditi našom učinkovitošću i optimizacijom poslovnih procesa. Ulažemo u obnovljive izvore energije kroz koje ćemo pokriti dio naše potrošnje energije. Istovremeno, potražnja za našom izolacijom raste jer ljudi i tvrtke shvaćaju da je najbolja obrana od krize – smanjiti potrebu za energijom. A to se upravo postiže našom kamenom vunom.

Energetska sigurnost

Stručnjaci i dobri poznavatelji često govore da je »najjeftinija energija onu koju ne moramo potrošiti«. Slažete li se s tom tezom i možete li nam dati nekoliko konkretnih brojki iz prakse?

– Gotovo 60 posto primarne energije u Europskoj uniji i dalje se oslanja na uvoz fosilnih goriva. To je rizik koji Europa više ne može ignorirati. Često je prvi instinkt tražiti rješenja izvan svojih granica: nove dobavljače, nova goriva, novu infrastrukturu. No najbrži i najučinkovitiji alat koji Europa ima nije zamjena – nego smanjenje. Energija koja Europi treba je ona koju nikada ne mora uvesti.

A upravo se u zgradama krije najveći prostor za tu promjenu. Svaki neučinkovit zid, svaki neizolirani krov, svaki toplinski most koji ne bi smio postojati – znači rasipanje energije i potražnju koja uopće nije trebala nastati. Kada znamo da su tri od četiri zgrade u Europi energetski neučinkovite, razmjeri tog potencijala postaju očiti.

Rockwool

Mnogi građani danas pitaju: zašto bih ja ulagao u bolju izolaciju kuće kad mogu ugraditi dizalicu topline ili staviti solare na krov? Koja je vaša poruka njima – koliko kamena vuna zapravo »štedi« energiju i novac na godišnjoj razini?

– Dizalice topline i solarni paneli sigurno su dio rješenja. No, bez dobre izolacije oni jednostavno ne mogu dati puni učinak. Najjeftinija i najčišća energija uvijek je ona koju ne potrošimo. Ako vam kuća propušta toplinu kroz zidove i krov, tada morate imati jaču i skuplju dizalicu topline, veće solarne panele i veće opterećenje elektroenergetske mreže – bez obzira na to je li energija ‘zelena’. To je nešto što svaki projektant zna, kvalitetna izolacija od kamene vune smanjuje potrebu za grijanjem i hlađenjem i do čak osamdeset posto, ovisno o stanju zgrade. U praksi to znači niže račune svake godine, manju početnu investiciju u sustave grijanja i hlađenja te dugoročnu zaštitu vrijednosti nekretnine. Dakle, trebamo smanjiti potrebu za primarnom energijom.

Poruka građanima je jednostavna: prvo smanjite potrebu za energijom na način da izolirate zgrade, a tek onda birajte tehnologiju koja će je proizvoditi. Tek tada dizalice topline i solarni sustavi rade učinkovito, isplativo i bez nepotrebnih troškova.

Lokalni suživot

Tvornica u Pićnu nalazi se u relativno malom mjestu. Kako izgleda suživot između tvornice i lokalnog stanovništva?

– Mi smo dio ove zajednice već više od 20 godina. Vidimo da nas susjedi sve više doživljavaju kao partnera, a ne samo kao tvornicu. Ponosni smo da radimo u poslovno uspješnoj firmi i svaka od naših kolegica i kolega doprinosi tom uspjehu. Kao dio našeg korporativnog DNK-a, dio svojih prihoda ulažemo u lokalnu zajednicu i na taj način podižemo kvalitetu ljudi koji žive u našoj okolici. Na taj način ulažući u ljude, ulažemo u našu zajedničku budućnost. Želimo pridonijeti uspjehu i onih oko nas. Svake godine podržavamo 50-ak različitih projekata, prvenstveno u ranjive skupine našeg društva, djecu i mlade. Ulažemo u kulturu, sport, zaštitu okoliša primjerice. Osamnaest godina dajemo prestižene stipendije nadarenim i vrijednim studentima kao i učenicima, a neki od naših današnjih kolega su nekada bili dobitnici stipendija. Mislim da smo i dobar primjer kako se trebaju povezivati gospodarski i obrazovni sektor, potičemo brojne obrazovne i znanstvene projekte. Svake godine u našu tvornicu dođe oko 300 učenika i studenata jer je jako bitno da oni vide kako u realnosti izgleda ono što u teoriji uče u školi. S Općinom Pićan već nekoliko godina zajedno organiziramo lokalnu feštu Rokova na koju dođe po par tisuća ljudi u kolovozu, što je za ovako jedno malo mjesto puno.

Koliko tvornica zapošljava lokalnih ljudi?

– Velika većina od naših 191 radnika dolazi iz Istre. To nam je jako važno jer želimo da mladi ljudi ostanu ovdje, da imaju dobar posao i grade svoje obitelji u svom kraju. No, s obzirom na to da imamo puno vanjskih dobavljača koji uglavnom rade za nas, osiguravamo posao za otprilike 450 ljudi. Imamo vrlo dobre odnose sa sindikatom i puno ulažemo u podizanje kvalitete rada i života naših kolegica i kolega, radimo korekcije plaća i ostale financijske potpore nastojeći izbalansirati rastuću inflaciju i troškove života s primanjima.

Gdje vidite tvornicu u Pićnu za pet ili deset godina? Hoće li se proizvodnja proširiti, hoće li se mijenjati tehnologija, hoćemo li možda vidjeti nove proizvode?

– Mi kao dio Grupe koja je jako ambiciozna ulagat ćemo u dekarbonizaciju i zato je vidim je još zeleniju i još pametniju. Pratimo sve europske i svjetske trendove. Želimo proizvoditi još bolje i pametnije jer su naši proizvodi važni i mogu pomoći da Hrvatska ispuni svoje ciljeve odnosno da kako one postojeće tako i one nove zgrade budu energetski učinkovitije. Mi cijelo vrijeme ulažemo u razvoj novih proizvoda koji će zadovoljiti visoke standarde gradnje.

Evo primjerice, razvili smo novi proizvod za izolaciju krovova na kojima se postavljaju solarni paneli. Imaju visoku izolacijsku moć, po njima se može hodati a uz sve to su negorivi i spriječit će širenje požara na ostatak zgrade ukoliko se dogodi na solarima.

Učinkovitost u zgradarstvu

Hrvatska ima jedan od najstarijih fondova zgrada u EU-u. Koliko je realno očekivati masovno renoviranje zgrada u sljedećih 5-10 godina?

– Direktiva o energetskim svojstvima zgrada jasno postavlja cilj: do 2050. sve zgrade trebaju imati nultu emisiju i ona je sada prenesena u naše zakone. Dakle ovi ciljevi nisu pitanje izbora. To znači da sada moramo višestruko ubrzati tempo energetske obnove. U Hrvatskoj će se godišnja stopa obnove morati povećati tri do pet puta u odnosu na dosadašnju praksu.

Smjer i dinamiku tog procesa odredit će Nacionalni plan obnove zgrada, ključni strateški dokument koji će pokazati koje zgrade, kada i kako treba obnoviti te kojim sredstvima. Plan će precizno definirati i minimalne zahtjeve za najlošije javne zgrade – primjerice, do 2030. morat će se obnoviti 16 posto energetski najneučinkovitijih, a do 2033. dodatnih 10 posto. To znači da će otprilike svaka četvrta škola, bolnica, vrtić ili dom za starije u relativno kratkom roku morati proći obnovu.

Riječ je o velikom izazovu, ali i velikoj prilici – za energetsku sigurnost, smanjenje troškova i razvoj gospodarstva. Istodobno, nužno je osigurati snažne socijalne mehanizme kako bi se ranjivim kućanstvima pružila tehnička i financijska podrška te kako tranzicija ne bi produbila energetsko siromaštvo, već ga sustavno smanjivala.