Izvješća o klimatskim promjenama za 2026. pokazuju da ova godina nije »godina promjene«, nego godina potvrde trenda ubrzanog rasta temperatura i sve izraženijih klimatskih ekstrema. Povodom Dana planeta Zemlje 22. travnja, o tome što takvi trendovi znače za svakodnevni život i budućnost planeta razgovarali smo s profesorom i atmosferskim fizičarom dr. Brankom Grisogonom.

– To znači da je ubrzanje porasta globalne prizemne temperature bez presedana u zadnjih 800 tisuća godina. Radi se o promjeni brzine porasta temperature, a ne samog iznosa jer je i u prošlosti bilo viših globalnih temperatura, čak za desetak stupnjeva Celzija nego sada, međutim, ti maksimumi su se postizali tijekom nekoliko milijuna godina, a ne ovom brzinom u zadnjih 200-tinjak godina, rekao je prof. Grisogono.

Odgovornost čovjeka

Ako je globalna temperatura već porasla za više od 1,1 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, prema izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene iz 2019. godine, postavlja se pitanje koliko smo zapravo blizu kritičnih klimatskih granica.

– Neka područja na Zemlji su već prebacila 1,5 Celzijevih stupnjeva tako da se taj porast temperature pojačava i on izuzetno pogoršava bioraznolikost. Pojedini regionalni tematski sustavi su već prešli svoje kritične točke, dok neki još nisu. Primjer za ove koji su prešli tu granicu, to su dijelovi plićih tropskih oceana gdje je nestalo oko 80 posto koralja i polako nestaju planktoni i onda se ribe lošije hrane, jedu plastiku itd. Još jedan loš primjer je ubrzano zagrijavanje polarnih krajeva. Primjer gdje još nije prijeđena kritična točka jest dio istočnog Antarktika i jedan manji dio Grenlanda, istaknuo je atmosferski fizičar. Pitali smo ga koliko je današnje ubrzano zagrijavanje posljedica ljudskog djelovanja, a koliko prirodnih klimatskih ciklusa.

– Mi znanstvenici smo uvjereni i nepobitno smo dokazali mjerenjima, motrenjima i numeričkim simulacijama da je čovjek odgovaran za barem do 98 posto globalnog zagrijavanja. Naravno da postoji interna klimatska varijabilnost i ona malim dijelom doprinosi sadašnjem globalnom zatopljenju, podizanju razine nivoa mora, smanjenju ledenjaka itd., kaže profesor Grisogono i dodaje da se globalno zagrijavanje može usporiti brzom, intenzivnom i sveobuhvatnom akcijom čovječanstva, ali se nikako ne može zaustaviti tijekom ovog i idućeg stoljeća.

– Svakako da možemo i trebamo očekivati sve intenzivnije i naglije vremenske promjene jer klimatski sustav progresivno zaprima sve više topline, a uglavnom ljudskog porijekla. S porastom globalne topline raste i potencijalna energija klimatskog sustava i to ujedno znači da ima sve više energije na raspolaganju za pretvorbu u kinetičku energiju, npr. u vjetar. U sve toplijem sustavu prijelazi vremena iz jednog režima u drugi su puno brži i intenzivniji nego u energetski stabilnom klimatskom sustavu, kazao je Grisogono.

Zanimalo nas je koje ćemo posljedice globalnog zagrijavanja najprije osjetiti u svakodnevnom životu, bilo kroz cijenu hrane, zdravlje ili dostupnost vode, a prof. dr. Grisogono odgovara da je to sve izmiješano.

– Ovo stoljeće je stoljeće pitke vode, također, zdrave hrane tako da su posljedice međusobno povezane s hidrološkim ciklusima, biljnim i životinjskim svijetom, a onda i selidbama ljudi, životinja i biljaka. Kao što vidimo, i intenzifikacije ratova, kazao je. Ističe da čak i bez znanosti ljudi svakodnevno mogu vidjeti sve raniju cvatnju voćaka, jorgovana, sve raniju selidbu ptica i dolazak drugih vrsta kukaca na šire područje Hrvatske, a u Jadran drugih vrsta riba iz toplijih mora, sve kraću skijašku sezonu itd. Tvrdi da su to indirektni dokazi da je znanost u pogledu klimatskih promjena u pravu, a ono što se može poboljšati su detalji poput preciznosti i pouzdanosti i lokalnih efekata zbog klimatskih promjena.

Specifičnosti i ranjivosti

S obzirom na upozorenja DHMZ-a da bi Hrvatska do 2070. mogla biti toplija za više od 2 Celzijeva stupnja, uz sve češće suše i požare, pitali smo profesora jesmo li već danas zakoračili u tu »novu klimatsku normalu« ili nas najgore tek čeka.

– Mi već jesmo zakoračili u tu novu klimatsku normalu jer zadnjih deset godina su najtoplije godine globalno kao i za cjelokupni prosjek Hrvatske. To ne znači da se sva mjesta jednako brzo zagrijavaju, niti mi možemo precizno mjeriti sve meteorološke i klimatske parametre svugdje i cijelo vrijeme. To je nemoguće, rekao je Grisogono. Istaknuo je da se šire područje Hrvatske, kao i veći dio Europe zagrijava te da je Mediteran jedno od žarišta ubrzanog klimatskog zagrijavanja. Kaže da, iako je do sada Hrvatska relativno dobro prošla što se tiče aktualnih klimatskih promjena u odnosu na Portugal, Španjolsku, Grčku i druge zemlje, smatra da smo »mi nažalost sljedeći na redu«. Porast temperature od više od 2 Celzijeva stupnja i sve učestalije suše mogli bi značajno promijeniti život u Hrvatskoj – od poljoprivrede do zdravlja i turizma. Atmosferski fizičar kaže da je teško predvidjeti posljedice tako nagle i jake promjene, ali nam govori da će se turistička sezona vjerojatno proširiti na predsezonu i postsezonu.

– Uzgajat će se nove i otpornije vrste drveća i pogotovo biljaka. Mijenjat će se ponuda voća i povrća i potrebno je mijenjati proizvodnju hrane u Hrvatskoj. Agronomi već imaju pojedina rješenja za to. Zgrade će trebati graditi drugačije nego do sada, saditi više parkova, bolje održavati šume, riječna korita i smanjiti betonizaciju, kaže. Zanimalo nas je koji su dijelovi Hrvatske najranjiviji na klimatske promjene i zašto. Profesor Grisogono nam priča kako svako područje Hrvatske ima svoju specifičnost ranjivosti jer imamo tri ili četiri klimatska područja.

– Dalmacija će primati progresivno sve više sunca i temperature maksimalne do i preko 40 Celzija, postajat će sve češće. Gorski kotar će sredinom ovog stoljeća izgubiti blizu 50 posto snježnog pokrivača. U cijeloj Hrvatskoj raste rizik od požara s jedne strane, a s druge strane od naglih bujičnih poplava. Istra također postaje sve toplija i niske obale će biti češće poplavljene. Mogu se očekivati češći i jači odroni kamenja i klizišta oko Učke i Ćićarije. Ljeti se može očekivati više grmljavinskog nevremena s jačom tučom i vjerojatno će voćari i vinogradari morati činiti izvjesne izmjene u svojoj proizvodnji, rekao je i dodao da klimatske promjene negativno utječu na ljudsko zdravlje, a prvenstveno je to pojačana toplina i toplinski stres. Sve više mikro i nanočestica u zraku i vodi dovodi do dišnih problema, a pojačana mutnoća zraka škodi alergičarima. Istaknuo je kako nedostatak pitke vode pri visokim temperaturama može pogubno djelovati i na ljude i na životinje i na biljke.

Pozitivni primjeri Krka i Međimurja

Prof. Branko Grisogono nam je naveo i pozitivne primjere u Hrvatskoj koji pokazuju uspješnu prilagodbu klimatskim promjenama.

– Postoji nekoliko dobrih primjera prilagodbe klimatskim promjenama. Na primjer, otok Krk jako dobro zbrinjava otpad, slično vrijedi i za područje Varaždina i Međimurja. Izgradnja pametnih solarnih panela u nekim dijelovima Hrvatske što uključuje i optimalniju izgradnju krovova je isto dobar primjer prilagodbe i umanjivanja ovih klimatskih promjena, kao i proizvodnja zdrave hrane, recikliranje hrane i otpada je također dobar primjer, zaključio je dr. Grisogono.