Ništa se nije dogodilo nakon što je 25. ožujka predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić uputio saborskim zastupnicima poziv da do 12. travnja izaberu tri ustavna suca, »kako bi se osiguralo nesmetano i kontinuirano izvršavanje Ustavom propisanih nadležnosti Ustavnog suda«. Stoga od jučer Ustavni sud djeluje s deset sudaca.

Iduće je glasovanje u Hrvatskom saboru planirano 21. travnja i do tada će se HDZ i parlamentarna ljevica pokušati usaglasiti oko tri kandidata koji bi zamijenili Miroslava Šeparovića, Matu Arlovića i Gorana Selaneca. Prvi je test na tom putu današnja sjednica Odbora za pravosuđe, u dnevnom redu koje je i sedmi put usvajanje mišljenja o troje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda.

Deblokada postupka

Naime, SDP je tijekom prošlotjednih razgovora inzistirao, a HDZ navodno prihvatio, da deblokada postupka izbora predsjednika Vrhovnog suda bude preduvjet nastavka konzultacija o ustavnim sucima.

Bila bi to određena koncesija HDZ-a kada bi Odbor za pravosuđe zaista izglasao mišljenja o Mirti Matić, Aleksandri Maganić i Šimi Saviću, koje je saslušao još početkom prosinca.

Predsjednik Zoran Milanović bi time dobio mogućnost da predloži Hrvatskom saboru predsjednika Vrhovnog suda, a već je ranije izjavio da će njegova kandidatkinja biti Mirta Matić.

No, to je možda i sve do čega bi dovelo davanje ovog neobvezujućeg mišljenja. Jer, već u idućem koraku bi HDZ opet mogao zaustaviti proceduru budući da Hrvatski sabor nema roka za izjašnjavanje o kandidatu za predsjednika Vrhovnog suda.

– Prvo da dogovorimo troje sudaca Ustavnog suda, pa ćemo onda nakon toga Vrhovni sud, jasan je u četvrtak bio HDZ-ovac Ivan Malenica.

Stav je HDZ-a da se ne može izabrati predsjednika Vrhovnog suda ako se prethodno ne izglasa ustavne suce i od njega vladajuća stranka ne odustaje.

Nadalje, usvajanjem mišljenja Odbor za pravosuđe bi samo ograničeno otvorio prostor Državnom sudbenom vijeću da poništi postojeći i raspiše novi javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda.

DSV može javni poziv poništiti u dva slučaja, ako predsjednik Republike, »u roku od 15 dana od dana zaprimanja posljednjeg mišljenja«, ne predloži niti jednog kandidata ili, pak, ako Sabor ne izabere predloženog kandidata.

Dakle, kada Milanović iz nekog razloga, unatoč pribavljenim mišljenjima Opće sjednice Vrhovnog suda i Odbora za pravosuđe, ne bi poslao u Sabor svoj prijedlog za predsjednika Vrhovnog suda, DSV-u bi to bio zakonski temelj za poništavanje javnog poziva.

Slučaj Arlović

Ljevica u parlamentu bi, u slučaju da dođe Milanovićev prijedlog, stekla mogućnost da poslije tri mjeseca uz pomoć 30 zastupničkih potpisa zatraži raspravu o njemu, ali ne i glasovanje, koje se održava »kada se za to steknu uvjeti«.

Znači, pristajenje HDZ-a da Odbor za pravosuđe usvoji mišljenje o kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda doista ne bi bio velik ustupak. Ključno ostaje rješenje za Ustavni sud, bez kojeg HDZ nije spreman na plenarnoj sjednici glasovati o predsjedniku Vrhovnog suda.

Kakve su, što se toga tiče, šanse za napredak?

Dugo se činilo da su minorne, praktično nepostojeće zato što su čelnici SDP-a i Možemo! govorili da žele spriječiti da HDZ i u aktualnom sazivu Ustavnog suda ima većinu od sedam sudaca.

Međutim, njihovo stajalište nije više tako čvrsto.

Štoviše, u SDP-u su nam jučer kazali da bi mogli pristati na formulu »jedan vaš, jedan naš i jedan neutralan«.

SDP ima vrlo loše iskustvo s ustavnim sucem zamišljenim kao neutralnim kandidatom.

U tom je statusu 2017. bio Mato Arlović, ali dugogodišnji visoki dužnosnik SDP-a je u Ustavnom sudu bio pouzdan suradnik predsjednika Miroslava Šeparovića i podržavao je gotovo sve što je izašlo iz Vlade Andreja Plenkovića.

Osim toga, HDZ-u bi za većinu u Ustavnom sudu, koja je javno istaknut stranački cilj, s obzirom na poziciju zamjenice predsjednika Maše Marochini Zrinski, dovoljan možda bio i samo jedan novi ustavni sudac, neovisno o tome kome bi se priklonio takozvani neutralni kandidat.

Zato bi u HDZ-u vjerojatno objeručke prihvatili spomenuti model – 1 plus 1 plus 1.

Iznenadna SDP-ova kooperativnost, ukoliko se ona na kraju i realizira, možda je motivirana ocjenom koju je prošli tjedan iznio Saša Đujić, da bi Ustavni sud otežano funkcionirao s deset sudaca jer bi upitno bilo formiranje nekih vijeća i donošenje odluka.

Možda su, dakle, u vodstvu SDP-a naposljetku zaključili da je bolje imati funkcionalan Ustavni sud, pa makar i s većinom sudaca koje HDZ smatra svojima.

Proceduralna prednost vladajuće većine

Ako bi Milanović, po primitku mišljenja Odbora za pravosuđe, predložio Mirtu Matić za predsjednicu Vrhovnog suda, cijeli bi postupak ponovo mogao zapeti na dulje vrijeme. Potvrdio nam je to i ustavni pravnik Mato Palić.

– Hrvatski sabor nema roka za odlučivanje, a DSV prije odluke ne može poništiti javni poziv.

Slično tome, Gordana Jalšovečki bi zauvijek mogla obavljati poslove sudske uprave u Vrhovnom sudu jer ni tu zakon ne zadaje nikakav rok, rekao nam je Palić.