Jesu li Rijeka i PGŽ usporili ili su druga mjesta i krajevi ubrzali, pitanje je i za socijalne ekonomiste / Foto M. GRACIN
Neke županije koje se percipiraju kao najbrže rastuće kao što su Istra i Primorsko-goranska županija, ipak bilježe određenu stagnaciju, posebno u odnosu na Grad Zagreb koji buja
povezane vijesti
Područje istočno od Zagreba, te slavonske županije, ponajviše Virovitičko-podravska, najnerazvijenije je i najslabije hvata korak s europskim standardima, pokazalo je istraživanje o regionalnim razlikama u Hrvatskoj koje je izradio zagrebački Ekonomski institut.
S druge strane, neke od županija i regija koje se percipiraju kao najbrže rastuće i koje imaju iznadprosječne pokazatelje, kao što su Istra i Primorsko-goranska županija, ipak bilježe određenu stagnaciju u razvoju, posebno u odnosu na Grad Zagreb koji buja u svakom pogledu.
Državni zavod za statistiku redovito u veljači svake godine objavljuje podatke o ostvarenom bruto-domaćem proizvodu (BDP) na razini županija za tri prethodne godine. Prema tim podacima, BDP Republike Hrvatske u 2023. godini iznosio je 79,2 milijarde eura, što predstavlja nominalni rast od 17,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je realni rast iznosio 3,8 posto.
Foto SANJIN STRUKIĆ/PIXSELL
Utjecaj turizma
Gledano po županijama, najveći dio BDP-a hrvatskog gospodarstva ostvaruje se u Gradu Zagrebu, čak trećina, ili ogromnih 34 posto. Iza njega, s udjelima iznad 7 posto, slijede Splitsko-dalmatinska (9 posto), Primorsko-goranska (7,9 posto) i Zagrebačka županija (7,2 posto). Značajniji doprinos BDP-u bilježe još i Istarska s 9 posto, te Osječko-baranjska županija sa skoro 5 posto. Riječ je o županijama u kojima se nalaze i najveći hrvatski gradovi: Split koji ima 158.943 stanovnika, Rijeka sa 106.163 stanovnika, Osijek s 95.472, Velika Gorica koja je premašila 63.000 stanovnikai i na kraju Pula s nešto preko 50.000. Zajedno sa Zagrebom, u tim gradovima živi 32,3 posto stanovništva Republike Hrvatske.
Zagreb s visokim BDP-om ostaje na vrhu |
S druge strane, iznadprosječni BDP po stanovniku 2023. ostvarile su, osim Grada Zagreba s 34.518 eura, ili 68,2 posto iznad nacionalnog prosjeka, i Primorsko-goranska s 23.499 eura, ili 14,5 posto iznad prosjeka, te Istarska županija s 22.910 eura, ili 11,6 posto iznad prosjeka.
No, kako ističe prof. Dubravka Jurlina-Alibegović s Ekonomskog instituta, zanimljivo je usporediti ove podatke s 2015. godinom: tada su BDP po stanovniku iznad nacionalnog prosjeka ostvarivali Grad Zagreb, Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija. BDP po stanovniku Grada Zagreba 2015. bio je za 78 posto veći od nacionalnog prosjeka, BDP po stanovniku Istarske i Primorsko-goranske županije za 25 posto, a Dubrovačko-neretvanske županije za 3 posto.
|
BDP 2015. – Zagreb 78% – Istra 25% više – Primorje 25% više BDP 2023. – Zagreb 68% – Primorje 14,5% više – Istra 11,6% više |
Posljedice potresa
Ovakva kretanja posljedica su bržeg rasta BDP-a po stanovniku u manje razvijenim županijama. Najbrži realni rast BDP-a po stanovniku od 2015. do 2023. zabilježila je Zagrebačka županija – prosječno godišnje 6,5 posto, iza koje slijede Brodsko-posavska, Ličko-senjska, te Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija s prosječno godišnje oko pet posto. Najsporiji prosječni godišnji rast bilježe Istarska (2,9 posto), Primorsko-goranska (3,2 posto) te Grad Zagreb, Dubrovačko-neretvanska i Osječko-baranjska županija (3,6 posto). Prosječni godišnji realni rast BDP-a po stanovniku za cijelu Hrvatsku u promatranom razdoblju iznosio je 4,3 posto.
Kad se gleda odnos BDP-a po stanovniku Grada Zagreba, Istarske i Primorsko-goranske županije i nacionalnog prosjeka u razdoblju od 2000. do 2023. godine, vidljivo je da se u slučaju Istarske i Primorsko-goranske županije razlika u odnosu na nacionalni prosjek polako smanjuje. BDP po stanovniku obje županije u 2000. godini bio je za 30 posto veći od prosjeka hrvatskog gospodarstva da bi se do 2023. godine taj jaz smanjio na 11 posto.
S druge strane, u slučaju Grada Zagreba, BDP po stanovniku je u obje godine, 2000. i 2023., bio na istoj razini u odnosu na nacionalni, odnosno 68 posto iznad nacionalnog prosjeka, što znači da se Zagreb bez obzira na posljedice potresa razvija jednakim tempom kroz duže razdoblje.
Ovaj projekt na kojem je radio Ekonomski institut, pod nazivom »Izazovi lokalnog i regionalnog razvoja u Hrvatskoj, bio je praćen od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, te financiran sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.
