Komisija poziva države članice da koordiniraju mjere za sigurnost opskrbe naftom u kontekstu poremećaja u opskrbi energijom uzrokovanih stanjem na Bliskom istoku

S obzirom na nestabilnost tržišta zbog sukoba na Bliskom istoku i zatvaranja Hormuškog tjesnaca, Europska komisija poziva države članice da se pravodobno i koordinirano pripreme kako bi se osigurala opskrba naftom i rafiniranim naftnim derivatima u Uniji.

Europska unija dobro je pripremljena jer države članice imaju obvezu održavati zalihe nafte i imati planove za nepredvidive situacije koji su temelj za odgovor na incidente povezane sa sigurnošću opskrbe. Države članice EU-a pridonose (s otprilike 20 %) i puštanju u optjecaj više od 400 milijuna barela zaliha nafte za slučaj nužde koje koordinira Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Povjerenik za energetiku i stanovanje Dan Jørgensen izjavio je: Sigurnost opskrbe u Europskoj uniji ostaje zajamčena. No moramo biti spremni na moguće dugotrajne poremećaje u međunarodnoj trgovini energijom. Zato moramo djelovati već sada. Moramo djelovati zajedno, kao istinska unija. Samo zajedničkim radom možemo biti snažniji i učinkovitije zaštititi svoje građane i poduzeća.

U dopisu upućenom svim ministrima energetike EU-a povjerenik je pozvao države članice da u potpunosti iskoriste sastanke u okviru Koordinacijske skupine za naftu i Radne skupine za sigurnost energetske unije kako bi se osigurala dobra koordinacija te da razmotre promicanje mjera za smanjenje potražnje, s posebnim naglaskom na prometnom sektoru, kao što je IEA preporučila u svojem planu od deset točaka za smanjenje upotrebe nafte. Pouzdano praćenje, mehanizmi za brzu razmjenu informacija i koordinacija i dalje su od ključne važnosti. Sve izvanredne rizike ili bitne promjene u opskrbi naftom i uvjetima u industriji, uključujući komercijalne zalihe, trebalo bi pratiti i o njima obavješćivati Komisiju kako bi se osigurali kontinuirana procjena i koordinirano djelovanje.

Isto tako, države članice trebale bi se suzdržati od poduzimanja mjera kojima bi se mogla povećati potrošnja goriva, ograničiti slobodan protok naftnih derivata ili destimulirati proizvodni kapaciteti rafinerija u Uniji. Trebale bi se i savjetovati sa susjednim državama članicama i Komisijom kako bi se očuvala usklađenost na razini EU-a i funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Sve radove na rafinerijama koji nisu hitni trebalo bi odgoditi kako bi se zaštitila dostupnost naftnih derivata na tržištu EU-a. Istodobno, povećanje upotrebe biogoriva moglo bi pomoći da se nadomjeste fosilni naftni derivati i smanji pritisak na tržište.