Nebo se okreće / Foto: Ana Križanec
Otvorena grupna izložba u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti
povezane vijesti
RIJEKA – Kao jedinstven književni i umjetnički pravac koji naglašava oslobođenost od razuma i logike te ulogu podsvjesnog, nadrealizam je ukazao na slobodu izraza koja proizlazi iz sudara dvaju svjetova, unutarnjeg i vanjskog, odnosno korištenja postupaka poput automatizma, slobodnih asocijacija i spajanja naizgled nespojivih elemenata.
Nadovezujući se na ranija istraživanja nadrealističkih tendencija u hrvatskoj umjetnosti, koje promatra kao otvoreni proces čiji se odjeci osjećaju i danas, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti novootvorena grupna izložba »Nebo se okreće – ovo nije još jedna izložba o nadrealizmu« fokusirana je na nesvjesno kao prostor umjetničkog istraživanja, te propituje identitet, želje i strahove, istodobno dovodeći u pitanje suvremene ideje racionalnosti subjekta te interpretacije realnosti.
Nedavno otvorena izložba jedna je u nizu skupnih izložbi koja odabrane teme i radove iz zbirki MMSU-a javnosti predstavlja u obliku kustoskih koncepcija te dodatno proširuje njihovo razumijevanje uz pomoć popratnih programa. »Prije nešto više od pedeset godina, točnije 1972. godine«, kazala je ravnateljica MMSU-a Branka Benčić, »izložbom ‘Nadrealizam i hrvatska likovna umjetnost’ u Umjetničkom paviljonu Igor Zidić iscrtao je labavu putanju nadrealističkih stremljenja i odjeka u umjetničkoj produkciji u Hrvatskoj«, a kao »zbroj ‘individualno psiholoških pretpostavki’, možemo zaključiti kako se radi o određenoj vrsti heterogenosti«.
– Dio te heterogenosti – kad govorimo o pozicijama i odjecima nadrealnog – donosi i ova izložba, koja, međutim, kako kaže i sam podnaslov, nije još jedna izložba o nadrealizmu.
Većina radova na ovoj izložbi kao da nastavlja jednu moguću imaginarnu putanju nakon sedamdesetih, govori o slutnjama i sumnjama i vremenu zla (prema Seisselu iz 1942. godine) koje se može preslikati na današnji trenutak.
U okviru aktualizacija odjeka nadrealističkih tendencija danas, u međunarodnom kontekstu, primjerice možemo istaknuti izložbu Cecilie Alemani koja je naslovila 59. bijenale u Veneciji »Milk of Dreams«, prema radu nadrealističke umjetnice Lenore Carrington, koji govori o tome kako je nadrealistička optika jedan od alata transformacije normi u umjetnosti, ističe Benčić uspostavljajući tako povijesni okvir za ovu izložbu.
Susret svjetova
Izložba »Nebo se okreće«, koja okuplja tridesetak radova različitih umjetnika, govori dalje, pokazat će nam što to znači kad se nebo okreće i o kakvome se obratu zapravo radi.
– Izložba donosi tridesetak radova umjetnika i umjetnica u različitim medijima i predstavlja širok i raznolik pregled nekih umjetničkih postupaka, pozicija i pojava koje korespondiraju s temama nadrealnog, iracionalnog, fantastičnog, snovitog, oniričkog, pojmovima poput grčevite ljepote, postupcima poput automatizma, spajanja nespojivog ili neočekivanog, nadrealističkog eksperimenta, zatim pojave ženskog pisma te donosi umjetnička istraživanja unutarnjih svjetova ukazujući na otvorenost umjetničke imaginacije i kontinuirani susret unutarnjih i vanjskih svjetova, objašnjava.
U fokusu ove velike grupne izložbe je nadrealizam, odnosno u fokusu su strukturne nadrealističke sastavnice svakog od izloženih djela. Izložbu »Nebo se okreće«, koja nastanjuje čitav galerijski prostor, govori jedna od kustosica, Ksenija Orelj, sačinjava tridesetak radova, »od minijaturnih reljefa i crteža do još neizlaganih instalacija iz muzejske kolekcije, uz pet pozvanih umjetnika«, a ulazak u izložbu »nalikuje prolasku kroz vlastite misli u trenutku kad prestanu biti poslušne«.
– Izložba izdvaja nesvjesno kao neiscrpnu temu umjetničkog istraživanja, a predstavljene radove, nastale od četrdesetih godina dvadesetoga stoljeća do danas, povezuju određene strukturalne sastavnice nadrealizma. Međutim, ovo nije još jedna izložba o nadrealizmu. Fragmentacija tijela i identiteta, ponavljanje motiva te asocijativne i enigmatične slike oblikuju se ovdje kroz raznovrsne umjetničke estetike. Posjetitelje vodimo kroz putovanje nesvjesnim sadržajima u umjetničkom radu – od potisnutih misli, sjećanja, nagona, snova do unutarnjih konflikata koji se pojavljuju kao simboli, metafore, izobličenja, praznine ili iznenadne afektivne eksplozije, tumači.
»U susretu povijesti umjetnosti, psihoanalitičkih i feminističkih teorija«, razlaže dalje, izložba se oblikuje trima prostornim i tematskim segmentima – Bezdan nesvjesnog, Nismo gospodari u vlastitoj kući i Želja je želja drugog – drama identiteta.
– Ispunjena je raskošnim, ali nedodirljivim objektima žudnje, zapetljanim krajolicima psihe, prizorima emocionalnih pobuna. Unutarnja smušenost, sudaranje želje s poretkom jezika i zakona, zauzimaju bitno mjesto. Posebna se pažnja posvećuje ženskim užicima koji su dugo bili tumačeni kao histerija. U društvu koje od pojedinca zahtijeva stalnu samoregulaciju i učinkovitost, pozivanje na nesvjesno postaje čin otpora. Umjesto ideje stabilnog i cjelovitog subjekta, »Nebo se okreće« poziva na priznavanje unutarnje ranjivosti i – barem privremeno – ponovno začaravanje svijeta, pojašnjava Orelj.
Sastavnice nadrealizma
One »tradicionalne i eksperimentalne tehnike u ovoj izložbi«, kaže kustosica Kristina Barišić, »miješaju se s nekonvencionalnim i nestabilnim materijalima kao što su sol, dlake, koža, pijesak«.
– Na ovoj izložbi klasična uporišta gube svoju važnost, a u prvi se plan stavlja ono što guramo pod tepih: kontradiktorni impulsi, strahovi i želje koji nas i pokreću i zbunjuju. Vjera u ekonomski rast, racionalni subjekt i jezik kao alat jasnoće, dovedena je u sumnju, čemu svjedoči i naše vrijeme ubrzanih kriza. Izložba izdvaja nesvjesno kao neiscrpnu temu umjetničkog istraživanja, a predstavljene radove, nastale od četrdesetih godina dvadesetoga stoljeća do danas, povezuju određene strukturalne sastavnice nadrealizma. Međutim, ovo nije još jedna izložba o nadrealizmu, naglašava Barišić.
»Fragmentacija tijela i identiteta, ponavljanje motiva te asocijativne i enigmatične slike«, napominje, »oblikuju se ovdje kroz raznovrsne umjetničke estetike«.
– Raskorak između onoga što želimo i onoga što činimo te ambivalencija naših unutarnjih stanja – a ne njihova neutralnost – postaju bitne dionice izložbe. Nesvjesno se pritom promatra i kao dio institucionalnih poredaka i težnji za moći, gdje se strah od drugoga može pretvoriti u sredstvo nadmetanja i manipulacije. Kako se ta stanja vizualiziraju u umjetnosti i na koji način pritom uplićemo vlastito nesvjesno, neka su od pitanja izložbe. Posjetitelje vodimo kroz putovanje nesvjesnim sadržajima u umjetničkom radu – od potisnutih misli, sjećanja, nagona, snova do unutarnjih konflikata koji se pojavljuju kao simboli, metafore, izobličenja, praznine ili iznenadne afektivne eksplozije, zaključuje Barišić.
Kustosice izložbe su Kristina Barišić i Ksenija Orelj, stručni suradnik je profesor psihologije, psihoterapeut i grupni analitičar Ivo Matulić, a dizajn potpisuje Nikola Križanac. Izložba je otvorena do 31. svibnja.
Zastupljeni umjetnici
Umjetnice i umjetnici čiji su radovi izloženi su Lovro Artuković, Andrej Beštak & Anja Leko, Ante Brkan, Tomislav Ćurković, Dušan Džamonja, Vera Fischer, Alen Floričić, Jasna Friščić, Tomo Gerić, Slavko Grčko, Željko Hegedušić, Nina Ivančić, Olja Ivanjicki, Nenad Jakešević, Nives Kavurić-Kurtović, Ivan Kinkela, Daniel Kovač, Radovan Kunić, Emanuela Lekić, Siniša Lenac, Vlado Martek, Kata Mijatović, Paula Muhr, Milan Pavić, Dragana Sapanjoš, Josip Seissel, Melita Sorola Staničić, Mladen Stilinović, Sanja Švrljuga Milić, Mirjana Vodopija, Silvio Vujičić.
- Alen Floričić
- Mirjana Vodopija
- Mladen Stilinović
- Josip Seissel
- Dragana Sapanjoš
- Milan Pavić
- Paula Muhr
- Siniša Lenac
- Daniel Kovač
- Ivan Kinkela
- Nenad Jakešević
- Olja Ivanjicki
- Nina Ivančić
- Željko Hegedušić
- Slavko Grčko
- Jasna Friščić
- MMSU
- Vera Fischer
- Ante Brkan
- Andrej Beštak & Anja Leko
- Kata Mijatović
- Tomislav Ćurković
- vlado martek
- Tomo Gerić
- Sanja Švrljuga Milić
- Silvio Vujičić
- Radovan Kunić
- Emanuela Lekić
- Melita Sorola Staničić
- Lovro Artuković
- Dušan Džamonja
- nives kavurić-kurtović
