Građansko obrazovanje u hrvatskim školama trenutačno je marginalizirano, a potrebno ga je uvesti kao zaseban predmet za sve učenike u svim školama, rečeno je u četvrtak na raspravi ”Političko obrazovanje za 21. stoljeće” u organizaciji Gonga.

Koordinatorica edukacijskih programa Gonga Milica Bogdanović istaknula je kako je političko obrazovanje tema kojom se Gong bavi duže od 15 godina ocijenivši i kako ta tema postaje sve važnija budući da život u liberalnim demokracijama postaje sve izazovniji jer jačaju ekstremne političke opcije zbog kojih se mora ponovno boriti za već stečena prava i slobode.

Zaseban predmet za sve učenike u svim školama

Dodala je i kako se sve manje vjeruje demokratskim institucijama i medijima, a sve smo više izloženi govoru mržnje, nasilju, povijesnom revizionizmu i dezinformacijama koje kolaju, najčešće na društvenim mrežama, a upravo njih mladi koriste kao glavne izvore informiranja.

”Čini se da škola prestaje biti najutjecajniji faktor oblikovanja mladih, a mi u Gongu smatramo da je njena važnost u educiranju od nemjerljive važnosti, naročito danas.

Ne smijemo odustati od toga da su upravo obrazovne institucije i formalno obrazovanje ključni za kreiranje i održavanje demokratske političke kulture”, kazala je Bogdanović.

Istaknula je i kako je političko, odnosno građansko obrazovanje u hrvatskim školama trenutačno marginalizirano – ovisi o volji i entuzijazmu nastavnika koji prepoznaju da je političko važno i trude se teme iz područja građanskog i političkog obrazovanja povezani s drugim predmetima poput Hrvatskog, Povijesti ili jezika.

”Mi u Gongu smatramo da je potrebno uvođenje građanskog obrazovanja u vidu zasebnog predmeta za sve učenike u svim školama, te da je neophodno osigurati da nastavnici koji poučavaju ove teme imaju kontinuiranu podršku i edukaciju”, kazala je Bogdanović.

Vlašić: Građansko obrazovanje za sve

Zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić istaknula je kako je preporuka ove institucije građansko obrazovanje za sve.

“Upravo zbog niske razine upoznatosti s pravima i od strane građana i od mladih. Kada se radi o polarizirajućim temama, primjerice govor mržnje prema stranim radnicima, raste broj mladih kada je riječ o počiniteljima”, kazala je Vlašić.

Profesorica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu (FPZG) Lidija Eret podsjetila je kako je postojeća reforma školstva drastično smanjila satnicu političkog obrazovanja u srednjim strukovnim školama naglasivši da istraživanja kroz cijelo desetljeće pokazuju kako upravo učenici strukovnih škola imaju nisku razinu političke pismenosti.

Profesor na Fakultetu političkih znanosti i član Gonga Berto Šalaj naglasio je kako je Hrvatska 2026. jedna od rijetkih europskih zemalja koja nije sustavno institucionalizirala građansko obrazovanje u svoj obrazovni sustav.

“Želimo da građansko obrazovanje bude tema od nacionalnog interesa”, kazao je Šalaj.

Pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade Luka Juroš istaknuo je da u četiri godine provedbe programa građanskog obrazovanja u osnovnim i srednjim školama Grada Zagreba postoji značajan interes škola za provedbu ovih programa.

”Moramo kontinuirano raditi i stvarati temelje da djeca imaju pristup zvanjima i građanskim kompetencijama u svim školama Grada Zagreba, dodatno obrazovati učitelje te podupirati škole da potiču stvaranje temelja za podučavanje ovih tema”, kazao je Juroš.