Nešto što bi se samo po sebi moralo podrazumijevati, da Vrhovni sud treba imati predsjednika, nije tako bilo proteklih mjeseci i zato je jako važan jučerašnji istup u Hrvatskom saboru Gordane Jalšovečki, koja je od smrti Radovana Dobronića ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave u Vrhovnom sudu.

Ona je, naime, na sjednici Odbora za pravosuđe demantirala ocjene da Vrhovni sud funkcionira posve normalno i bez predsjednika te da on stoga zapravo i nije potreban, što su u nekoliko navrata faktično tvrdili visoki HDZ-ovi dužnosnici.

Na taj način HDZ opravdava blokadu izbora predsjednika Vrhovnog suda, čije prekidanje uvjetuje pristankom oporbe da mu prizna pravo na izbor dva od tri ustavna suca.

Važna dužnost

Gordana Jalšovečki je, međutim, predstavljajući izvješća predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2022.,2023. i 2024., što je zastupničkim potpisima zatražio SDP, višekratno pozvala sve političke aktere koji su uključeni u postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda da ga dovrše što je brže moguće. Prvi put je to učinila kada ju je Urša Raukar Gamulin iz Možemo! pitala o tome.

– To je kao da me pitate treba li Saboru ili Vladi predsjednik. Smatram da je Vrhovnom sudu potreban predsjednik i da bi to trebala biti okosnica svih rasprava danas i sutra u Saboru, sve je tu jasno.

Što se tiče njegovog izbora, Vrhovni sud je na vrijeme, sukladno nadležnosti, napravio sve što je trebao, dao je svoje mišljenje o kandidatima.

U političke razmirice oko toga kada će biti izabran predsjednik Vrhovnog suda ne mislim ulaziti, a kao vršiteljica dužnosti trudim se najbolje što mogu to obavljati, kako ne bi došlo do poremećaja u radu suda.

Nadam se da poremećaja dosad nije bilo. Izbor predsjednika Vrhovnog suda prepuštam predsjedniku Republike i Hrvatskom saboru, istaknula je Gordana Jalšovečki, koja je priznala da nije mislila da će već dulje od godinu dana biti vršiteljica dužnosti.

Vanjsku članicu Odbora Zlatu Đurđević zanimalo je što sve Gordana Jalšovečki ne može raditi budući da je samo vršiteljica dužnosti i nema legitimitet predsjednika Vrhovnog suda izabranog u parlamentu.

– Ja sam ovlaštena za poslove sudske uprave, a sada ću vam reći i što nisam namjeravala. Prema odredbama Zakona o sudovima, koje govore o obvezi predsjednika Vrhovnog suda da podnosi godišnja izvješća Saboru i o imenovanju sudaca ovlaštenih za obavljanje poslova sudske uprave, ja zapravo ne bih mogla davati izvješće Saboru. Ta je dužnost ekskluzivno dana predsjedniku Vrhovnog suda.

Pravna praznina

No, s obzirom na to da zakonodavac nije imao u vidu ovako dugotrajno stanje bez imenovanog predsjednika Vrhovnog suda, ocijenila sam to kao pravnu prazninu i smatrala da je za dobrobit funkcioniranja trodiobe vlasti i samog sudstva bitno da ja kao sutkinja koja obavlja poslove sudske uprave podnesem izvješće. Mislim da mi je moralna obveza bila doći u Sabor i podnijeti ova izvješća, odgovorila je Gordana Jalšovečki.

Zlata Đurđević je upozorila i da Zakon o izborima uopće ne predviđa opciju da Državno izborno povjerenstvo vodi bilo tko drugi osim predsjednika Vrhovnog suda, a sada je na čelu DIP-a sudac Vrhovnog suda Damir Kontrec.

Urša Raukar Gamulin, Kristina Ikić Baniček i Zlata Đurđević / Foto Patrik Macek/PIXSELL

Njega je kao potpredsjednika za to ovlastio DIP. Gordana Jalšovečki je konstatirala da je sve u redu s DIP-om i da je to tijelo uredno provelo prošlogodišnje lokalne izbore i bez predsjednika.

Razjasnila je i priopćenje Vrhovnog suda iz siječnja, u kojem se naglašava da ta institucija redovno funkcionira, što je Nikola Mažar iz HDZ-a tada shvatio kao »raskrinkavanje i prokazivanje oporbe«.

– Priopćenje je išlo zbog toga što je veliki broj sudaca Vrhovnog suda javno iznosio netočne i nepotpune informacije o stanju na Vrhovnom sudu, stvarao se dojam rasula, obezglavljenosti, da je sve u nekakvom džumbusu.

Htjela sam stoga da se smire suci, da se kaže da sudbena vlast funkcionira, ali to ne znači da Vrhovni sud ne treba predsjednika, zaključila je Gordana Jalšovečki.

Možemo! traži intervenciju Ustavnog suda

Na zahtjev HDZ-ove većine u Odboru iz dnevnog reda sjednice skinuto je glasovanje o mišljenju o troje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. HDZ-ovac Nikola Mažar objasnio je da nisu još stvoreni uvjeti za glasovanje.

Urša Raukar Gamulin iz Možemo! nato je rekla da će tražiti intervenciju Ustavnog suda.

– Činjenica je da Vrhovni sud nema više od godinu dana predsjednika, a zbog HDZ-ove ucjene da se politički poveže nepovezivo, izbor predsjednika Vrhovnog suda i troje ustavnih sudfaca.

Ustavni sud je jednim dopisom 13. veljače poručio da reagira na temelju samostalne i objektivne ocjene Ustavnog suda o prirodi i stupnju ozbiljnosti određene pojave s obilježjima strukturalnog poremećaja odnosno dugotrajnije ili sustavne disfunkcije u pravnom poretku.

Blokada izbora predsjednika Vrhovnog suda upravo je takva pojava, pa smatramo da se i u ovom slučaju Ustavni sud treba oglasiti

Možemo! će i poslati Ustavnom sudu inicijativu za pokretanja postupka praćenja ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti jer neophodna je intervencija Ustavnog suda kako bi se maknulo HDZ-ovu blokadu izbora predsjednika Vrhovnog suda, rekla je Raukar Gamulin.