U Njemačkoj je u zadnjih pet godina došlo do znatnog realnoga gubitka kupovne moći jer su cijene rasle dvostruko brže od plaća. Prema novim podacima Saveznog zavoda za statistiku, a koje prenose njemački mediji poput minhenskog Merkura, od 2020. rast plaća u Njemačkoj znatno zaostaje za inflacijom.

Dok su cijene od 2020. do 2025. porasle za 21,8 posto, primanja su porasla za samo oko 11 posto. Pritom je medijalni dohodak porastao s 26.008 eura na 28.913 eura, odnosno za 11,2 posto, a prosječni dohodak na 33.385 eura, odnosno za 11,7 posto. Za njemačke građane s prosječnim primanjima ovaj jaz znači snažan gubitak realne kupovne moći, a za hrvatski turizam to je itekako jasan signal u kakvoj se situaciji nalazi najjače hrvatsko emitivno tržište. Osjetljivost na cijene kod, tradicionalno s novcem opreznih, njemačkih građana samim time je razumljiva.

Strah od rasta cijena

Inače, iz Njemačke je u Hrvatsku i lani stiglo najviše gostiju i ostvaren najveći fizički turistički promet. Njemačka noćenja čine preko 20 posto ukupnih turističkih noćenja koja se tijekom godine realiziraju u Hrvatskoj. Tako je bilo i lani kada su Nijemci u našoj zemlji ostvarili 22,3 milijuna noćenja, otprilike isti broj kao i godinu ranije, s time da je u špici sezone zabilježen pad s najjačeg emitivnog tržišta.

Uskrsni blagdani su pred vratima, a iza njemačkih turističkih profesionalaca i dva važna turistička sajma, Free u Münchenu te ITB u Berlinu. Dok je sajam u bavarskoj prijestolnici dao naslutiti dobru sezonu, uz dizanje cijena i u nekim konkurentskim zemljama, za vrijeme ITB-a se priča potpuno promijenila. Ratni sukob na Bliskom istoku unio je veliku neizvjesnost i u turistički sektor, neki hrvatski turistički profesionalci kažu kako je i sam buking usporio i stao, no predstojeći rani uskrsni blagdani za sad ipak, čini se, ne dolaze u pitanje. Hoće li Hrvatska ponovo profitirati u sezoni jer se putnici, jasno, više okreću bližim, sigurnim destinacijama, ostaje, nažalost, za vidjeti, kao i to koliko će povećanje cijena nafte i plina na svjetskom tržištu kaskadno još više osiromašiti najbrojnije hrvatske goste. Ali i ne samo njih. Te ponovo podići cijene.

Sigurno je jedino da sigurnost ove godine postaje uvjet sine qua non kod bilo kojeg planiranja putovanja, a što je jasno naznačio već sam početak sukoba na Bliskom istoku. Tako je, primjerice, zadnja analiza travel intelligence tvrtke Mabrian iz Španjolske dala zanimljive podatke o utjecaju percepcije sigurnosti na ponašanje putnika, među kojima i njemačke građane.

Rat na Bliskom istoku je, naime, potaknuo sve izraženiju sklonost turista ostanku bliže domu. Ova tendencija posebno je, kažu u Mabrianu, vidljiva kod njemačkih putnika koji prioritet daju odredištima poput Maroka i Grčke – uz Talijane, čiji se interes pomiče prema Hrvatskoj, Češkoj, Norveškoj i Španjolskoj. Britanski putnici pokazuju sličan obrazac, pri čemu Malta, Maroko i Crna Gora dobivaju na važnosti kao alternativne opcije.

Drugi scenarij naglašava kontinuiranu snagu potražnje za Azijom, podržanu uglavnom izravnom zračnom povezanošću. Interes ostaje posebno snažan za odredišta kao što su Japan, Tajland, Vijetnam, Kambodža i Filipini. Ostvarenje te potražnje će, međutim, uvelike ovisiti o tome u kojoj će mjeri cijene zrakoplovnih karata na tim izravnim rutama ostati konkurentne i privlačne.

Nema otkazivanja

Na pitanje da u ovim iznimno složenim okolnostima komentira aktualnu situaciju u Njemačkoj, za Hrvatsku, dakle, najvažnijem emitivnom tržištu, Romeo Draghicchio, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Frankfurtu kazao je kako su Nijemci u 2026. godini željni putovanja, a ratna zbivanja na Bliskom istoku trenutno ne utječu na raspoloženje njemačkih putnika, posebice kada su u pitanju europska putovanja. Dodaje kako sva relevantna istraživanja pokazuju da će Nijemci putovati više nego 2025. godine te da su spremni izdvojiti i više novca za putovanja. Najpoželjnije destinacije ostaju u istom redoslijedu kao i 2025.

– Prognoze za Hrvatsku nešto su optimističnije u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Naravno, raspored blagdana ove je godine nepovoljniji nego lani, tako da će za Uskrs u Hrvatskoj biti nešto manje gostiju iz Njemačke nego prošle godine, ali očekujemo da će se to do kraja predsezone nadoknaditi. Vezano uz događanja na Bliskom istoku, za sada je prerano govoriti o otkazima, odnosno ne bilježi se usporavanje rezervacija ili otkazivanja za putovanja u Hrvatsku. Za pojedine destinacije koje su bliže ratnim zbivanjima trenutačno nema interesa, no sve ovisi o tome koliko će sukob potrajati. Takvog su stava i njemačke institucije, kazao je Draghicchio dodajući kako svi čekaju razvoj događaja. No, čak i u slučaju brzog završetka sukoba, vjerojatno će ostati negativan utjecaj na destinacije na Bliskom istoku, a i daleke destinacije mogle bi kratkoročno osjetiti negativne posljedice.

– Za sada se u Njemačkoj osjeća skok cijene benzina i dizela i to će vjerojatno imati određene posljedice i na cijene aviokarata, zaključio je direktor HTZ-ova predstavništva u Frankfurtu.

Loša percepcija o Turskoj

Za sada Egipat i dalje zadržava svoju privlačnost među njemačkim, talijanskim i francuskim putnicima, međutim, ta potražnja ostaje izrazito izložena razvoju situacije na Bliskom istoku, dok je »efekt zaraze« već vidljiv u susjedstvu bliskoistočnog ratnog sukoba – Egiptu, Jordanu i Turskoj. U Mabrianu pojašnjavaju kako iako nisu izravno uključene, ove zemlje doživljavaju učinak prelijevanja koji se pripisuje njihovoj geografskoj blizini i percipiranoj izloženosti sferi utjecaja sukoba. Tako je indeks percepcije sigurnosti Turske pao za relativno umjerenih 25,8 bodova (s vrhunca od 83,8 od 100), no putanja trenutno ne ukazuje na povratak na staro. Turci su, da podsjetimo, jako naslonjeni na njemačko tržište koje im je drugo po udjelu u ukupnom turističkom prometu. Nakon što su zbog pada avioprometa u pandemiji izgubili ogroman prihod od turista iz Njemačke, zadnjih dvije, tri godine su se fokusirali na snažan povratak na njemačko tržište i vraćanje izgubljenih udjela. Stoga će biti zanimljivo vidjeti kako će ova zemlja, ako se situacija na Bliskom istoku skoro ne smiri, odgovoriti na smanjenu percepciju sigurnosti. U najgorem slučaju damping cijenama, a što će sasvim sigurno osjetiti u hrvatski turistički sektor.