Dok na Bliskom istoku Izrael, SAD i Iran izmjenjuju salve projektila i bespilotnih letjelica, američki predsjednik Donald Trump počeo je sanirati političku štetu i umanjivati moguće posljedice koje bi novi rat mogao imati na američkoj političkoj i gospodarskoj sceni. Prije svega, opovrgao je kako Sjedinjenim Državama počinje manjkati visokosofisticiranih raketa kojima gađa ciljeve u Iranu te uvjerava Amerikance da će poskupljenje goriva, koje je počelo uzimati maha u SAD-u, biti kratkotrajno.

– Gorivo će malo poskupjeti, no kada završimo s Iranom, cijena će ponovo biti niska, poručio je Trump nakon što su cijene na benzinskim crpkama u posljednjih tjedan dana narasle za tridesetak centi po galonu.

Pomoć protiv dronova

Nezadovoljstvo višim cijenama benzina vidljivo je u svim strukturama američkog društva i politike, podjednako među demokratima i republikancima. Upravo su niže cijene goriva bile jedno od Trumpovih predizbornih obećanja, no ono se ne ostvaruje. Upravo suprotno, cijene će rasti, prema predviđanjima za dodatnih dvadesetak centi, koliko zbog blokade Hormuškog tjesnaca, toliko i zbog opće nesigurnosti na tržištima uzrokovane bliskoistočnim ratom. Bijela kuća na raspolaganju ima i strateške rezerve nafte i naftnih prerađevina kojima može korigirati cijene na domaćem tržištu, no za sada još nema naznaka da će Trump za njima posegnuti.

Da će cijene energenata i dalje rasti, ne samo u SAD-u već i u ostatku svijeta, jasno je i iz najave Katara. Ova zemlja objavila je kako će im trebati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci za ponovno pokretanje njene energetske industrije. Katar proizvodi otprilike petinu svjetskog ukapljenog plina i zauzima drugo mjesto na ljestvici vodećih svjetskih izvoznika, iza SAD-a. Da je na globalnoj naftnoj sceni počelo i »gašenje vatre«, pokazuje i činjenica kako je SAD odobrio Indiji tridesetodnevno razdoblje slobodne kupovine nafte od Rusije.

Teheran je jučer iskusio najžešće udare od početka sukoba, ali je istovremeno Iran nastavio s napadima na američke baze u regiji, ali i na Saudijsku Arabiju, Katar i Bahrein. SAD je u borbi protiv iranskih bespilotnih letjelica Šahid zatražio i pomoć Ukrajine koja je u posljednje četiri godine stekla golemo iskustvo u presretanju upravo ovih vrsta dronova. Ukrajina je, naime, razvila i poseban sustav za presretanje upravo Šahida kojima ih Rusija gađa već pune četiri godine. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je ustvrdio kako će rado pomoći Izraelu i SAD-u, ali pod uvjetom da ne slabe ukrajinski sustav obrane, te da bi bilo dobro da SAD, kao protuuslugu, razmisli o slanju protuzračnih raketa za složene sustave kojima se obaraju napadački zrakolovi. Naime, ovih raketa Ukrajini polako počinje nedostajati. Paradoksalno, ali upravo u vrijeme dok je Bijela kuća tražila od Kijeva da se uključi u izraelsko-američke ratne napore i pomogne u protudronskoj obrani, SAD je, zajedno s Kinom i Rusijom, glasao u UN-u protiv rezolucije kojom se osuđuju ruski napadi na energetsku infrastrukturu neophodnu za napajanje nuklearne elektrane Zaporižja električnom energijom.

Hezbolah na udaru

Istovremeno, razvija se i bojišnica u Libanonu. Izraelska vojska je pozvala stanovnike južnog Libanona, ali i stanovnike južnog Bejruta da napuste svoje domove jer uskoro počinje žestoka ofenziva, što je, nagnalo oko pola milijuna ljudi ljudi u progonstvo. Oni spas i relativnu sigurnost pokušavaju pronaći na sjeveru zemlje. Naime, južni Libanon, ali i južni dio glavnoga grada snažna su uporišta proiranskog Hezbolaha kojeg Izrael planira potpuno slomiti.

– Nema povlačenja, nema predaje. Suprotstavit ćemo se Izraelu do krajnjih granica, do žrtvovanja, poručio je Naim Qassem, lider Hezbolaha u trenutku dok su izraelski zrakoplovi izvodili žestoko bombardiranje Libanona. U isto vrijeme, libanonski premijer Nawaf Salam tvrdi kako se njegova zemlja uvlači u ponor rata kojega nisu tražili i kojega nisu izabrali. Libanonska vlada zatražila je od Hezbolaha da se razoruža i povuče, no libanonske snage sigurnosti i vojska nemaju gotovo nikakav utjecaj na ovu paravojnu organizaciju, niti imaju snage da ih same razoružaju.

Dok se vatreni okršaji odvijaju na Bliskom istoku, u Europi tinja obavještajni rat između Izraela i Irana. U Londonu su uhićene četiri osobe za koje se vjeruje da su dio iranske špijunske mreže, a prikupljali su podatke o židovskoj zajednici u Velikoj Britaniji.

Iran prepušten sam sebi

Bez vrhovnog vođe i s ratnim strojem pod nemilosrdnim udarom Izraela i SAD-a, Iran danas stoji prepušten sam sebi – njegovi dugogodišnji saveznici Rusija i Kina nisu pružili ništa osim diplomatskih osuda i izraza zabrinutosti, piše agencija Reuters. Teheran je na američko-izraelske napade odgovorio širenjem sukoba diljem, pa i izvan Bliskog istoka. Učinak njegovih projektila i dronova osjeća se na globalnim energetskim tržištima, u zabrinutim prijestolnicama od Washingtona do Pekinga, te u praznom Hormuškom tjesnacu kroz koji u doba mira prolazi 20 posto svjetske opskrbe naftom. Napad na Iran i odgovor Teherana uzrokovali su nagli skok cijena energenata zbog kojeg su velika gospodarstva primorana na hitne mjere. Pokazatelj je to velike izloženosti svijeta posljedicama novog sukoba na Bliskom istoku.