Pitanje postanka života na Zemlji, jedno je od najvećih misterija moderne znanosti. Tradicionalne teorije pretpostavljaju da su se prve stanice razvile iz jednostavnih molekula koje su postupno postajale sve složenije.

Međutim, nova hipoteza sugerira drukčiji scenarij. Prema dijelu znanstvenika, život možda nije započeo kao organizirana stanica, nego kao gusta, ljepljiva kemijska smjesa – svojevrsni proto-biološki gel. U takvom okruženju molekule su mogle biti koncentrirane na malom prostoru, što je povećalo vjerojatnost kemijskih reakcija potrebnih za nastanak života.

Mikroskopske kapljice

Drugim riječima, prije nego što su postojale stanice, možda su postojale mikroskopske “kapljice” pune organskih molekula koje su se ponašale poput primitivnih bioloških sustava.

Jedan od ključnih problema u objašnjavanju nastanka života jest kako su se prve molekule organizirale u stabilne sustave. U otvorenom okolišu, poput oceana, molekule bi se brzo razrijedile i izgubile mogućnost međusobne interakcije.

Prema ovoj teoriji, gelaste ili viskozne strukture mogle su djelovati kao prirodni “reaktori” u kojima su molekule bile dovoljno blizu da reagiraju i stvaraju složenije spojeve. Takva okruženja mogla su omogućiti koncentraciju organskih molekula, stabilnije kemijske reakcije i nastanak prvih samoodrživih molekularnih sustava.

Primitivni oblici života

S vremenom su se iz tih kemijskih sustava mogli razviti prvi primitivni oblici stanica, koji su kasnije evoluirali u sve složenije organizme.

Ova hipoteza ima šire implikacije i za istraživanje svemira. Ako život može započeti u relativno jednostavnim kemijskim okruženjima poput gelova ili viskoznih smjesa, mogućnost nastanka života na drugim planetima možda je veća nego što se ranije mislilo.

Znanstvenici ističu da takvi uvjeti mogu postojati u različitim okruženjima – od hidrotermalnih izvora na dnu oceana do ledenih oceana na udaljenim mjesecima. To znači da potraga za životom izvan Zemlje možda ne bi trebala biti ograničena samo na planete s uvjetima sličnima našem planetu.

“Umjesto naglog nastanka stanica, život bi mogao biti rezultat postupnog prijelaza iz kemije u biologiju – procesa koji je započeo u neobičnoj, ljepljivoj smjesi molekula prije više od tri milijarde godina”, tumače autori studije, piše Science Alert.

Ako se ova ideja potvrdi, mogla bi značajno promijeniti način na koji znanstvenici razmišljaju o podrijetlu života na Zemlji i potencijalnim oblicima života u svemiru.