"Sjedinjene europske države"

Je li budućnost EU u federaciji i što bi to značilo za Hrvatsku? Evo što o tome kažu analitičari

Zlatko Crnčec

Je li Europska unija potrošen model? / Foto: Pixabay

Je li Europska unija potrošen model? / Foto: Pixabay

Različite ideje za odgovor Europe svijetu velikih sila



Ekonomist i bivši talijanski premijer Mario Draghi najavio je kako će 12. veljače, na sastanku čelnika Europske unije, predstaviti plan kojim bi Europska unija trebala prerasti iz sadašnjeg, konfederativnog oblika te stvoriti novu, jedinstvenu cjelinu pod nazivom Sjedinjene Europske Države.


Kako je ustvrdio u svom govoru koji je održao na belgijskom Sveučilištu Lueven, to je jedini način da Europska unija u sadašnjim okolnostima opstane.


Prijetnje sigurnosti


– Sjedinjene Američke Države pod Trumpom uvode Europi carine, prijete našem teritorijalnom interesu, i jasno je prvi put da SAD vidi fragmentiranu Europu kao cilj koji će poslužiti američkim ambicijama.




S druge strane, Kina kontrolira kritične točke u globalnim lancima dobave i spremna je koristiti prednosti koje ima preplavljujući tržišta kritičnom robom. To je budućnost u kojoj Europa ulazi u rizik da postane potčinjena, podijeljena i deindustrijalizirana, i to odjednom, ustvrdio je Draghi u svom govoru.


Mario Draghi /Reuters

Mario Draghi /Reuters


Prema njegovim tvrdnjama, grupiranje samostalnih država u labavu konfederaciju, što u naravi sada predstavlja Europska unija, samo po sebi bloku ne donosi veću političku, gospodarsku i vojnu snagu, i upravo zbog toga Europska unija treba prerasti u federaciju gdje ne postoji pravo veta pojedinih članica, federaciju koja u vojnom i gospodarskom smislu djeluje puno jače i brže na globalnoj sceni. Kako je rekao, Europi sada treba pragmatični federalizam.


Ostvarenje Draghijeve ideje za sada nema velikih šansi. Najjače članice Europske unije, poput Francuske ili Njemačke, bi možda i bile otvorene za takvo rješenje, no velika većina zemalja EU-a na ovakvo federativno rješenje vjerojatno ne bi pristala.


– Osobno podržavam Draghijevu ideju, no sama Europska unija kao cjelina za tako nešto još uvijek nije spremna.


Očito je da se nešto treba promijeniti i treba se prilagoditi globalnim okolnostima, no sama federacija EU je sada gotovo pa nemoguća.


Eventualno rješenje moglo bi se dogoditi po svojevrsnom modelu Europske unije u dvije brzine, kaže za naše novine politički analitičar Tvrtko Jakovina s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


Tvrtko Jakovina / Foto: Arhiva NL


Neće proći


Klasična federacija u smislu Sjedinjenih Europskih Država, koja podrazumijeva zajednički ustav, središnju vladu, zajedničku fiskalnu, vanjsku i obrambenu politiku, danas je gotovo pa nemoguća, barem ne u sljedećih nekoliko desetljeća.


Posebice jer manje države neće biti spremne predati ključne poluge moći, odnosno poreze, vojsku i vanjsku politiku, a građani se ne identificiraju emocionalno s Europskom unijom kako se identificiraju s vlastitom državom.


No, veliku prijetnju ovoga trenutka predstavlja kombinacija ruske prijetnje, Trumpa u Bijeloj kući i novoprobuđenih ambicija Pekinga.


– Teško će ideja federacije proći ukoliko uskoro vidimo zaustavljanje ruske agresije u Ukrajini. Draghi je zakasnio sa svojom idejom, posebice danas, kada diljem Europe jačaju suverenistički pokreti.


Tako nešto imalo je veće šanse prije godinu dana, kada je Trump tek ušao u Bijelu kuću i počeo svoj carinski rat i dok je razvoj situacije u Ukrajini bio neizvjestan.


Žarko Puhovski / Foto Davor Kovačević

Žarko Puhovski / Foto Davor Kovačević


Danas, kada je jasno da se Trumpa ipak može na ovaj ili onaj način obuzdati i da rat u Ukrajini izgleda ipak ulazi u neku završnu fazu, ideja federacije Europskih država teško će zaživjeti, iako je to u stvari ideja liberalizma u posljednjih dvjestotinjak godina. Sama Hrvatska definitivno neće biti za, nijedan premijer neće predati suverenost Hrvatske, kaže politički analitičar dr. Žarko Puhovski.


Jezgra Fracuska i Njemačka

U slučaju pak Europske unije u dvije brzine, sigurno je da bi jezgru ove čvršće Europske unije činle Francuska, Njemačka i Švedska.


Naime, nezadovoljni zastojem u donošenju odluka, Pariz i Berlin predlažu sustav »dvije brzine« koji bi vodećim europskim gospodarstvima omogućio da provode promjene bez potrebe za konsenzusom svih 27 članica EU-a.


Hrvatska možda ne bi bila u samoj jezgri takvog EU-a, ali kao geopolitički sigurna i politički predvidiva, što Bruxelles definitivno cijeni, bila bi bliže jezgri nego obodu novog oblika Europske unije.