U Gradskom muzeju Senj održana je iznimno posjećena Noć muzeja 2026. na kojoj je otvorena izložba pod nazivom „Ljepota lažnog sjaja – izložbu krivotvorenih umjetnina iz zbirke Muzeja policije“, a večer se je nastavila programom „Dosje muzeja Senj: ukradeni umjetnici“.

„ Hrvatsko muzejsko društvo ove godine obilježava kulturnu manifestaciju 21. Noć muzeja, koja se kontinuirano održava od 2005.g. Na samom početku ove manifestacije sudjelovalo je svega nekoliko zagrebačkih muzeja, da bi do prošlih godina bilo uključeno oko 300 muzeja, galerija i drugih baštinskih institucija iz Hrvatske i inozemstva.

Noć muzeja je u potpunosti poprimila karakteristike nezaobilaznog kulturnog događaja, a s ciljem da se potakne daljnje prepoznavanje muzeja kao dinamičnih institucija, koje potiču istraživanje, inovativnost i kreativnost. Promoviranjem baštine i njenog utjecaja na suvremene tendencije promiče se važnost interakcije muzeja s okruženjem, stvaranje nove publike i održivi razvoj muzeja i lokalne zajednice.

Ovogodišnja NM je bez određene teme, kao što je bila i u početnim godinama, a s ciljem da svim muzejima I galerijama omogućimo sudjelovanje sukladno njihovim mogućnostima i vlastitom izboru tematike koja ih trenutno zaokuplja. U sklopu 21. Noći muzeja Gradski muzej Senj predstavio je javnosti gostujuću izložbu Ljepota lažnog sjaja – izložbu krivotvorenih umjetnina iz zbirke Muzeja policije.

Ljepota lažnog sjaja nije samo izložba – to je putovanje kroz složenost i raskoš krivotvorene umjetnosti koje nas vodi od hrvatske obale do globalnih metropola, od modernog doba do klasičnih majstora.

Od osnutka 2016., na inicijativu kriminalista specijaliziranih za borbu protiv umjetničkih falsifikata, ova izložba služi kao svjetionik u moru obmana, educirajući javnost i promičući budnost u svijetu umjetničkih djela. Sustavno prikupljanje te jedinstvene zbirke počelo je 2009. kad se posredstvom Službe organiziranog kriminaliteta iz Uprave kriminalističke policije od sudova uspjela ishoditi dozvola da se nakon pravomoćnosti sudskih postupaka krivotvorine ne uništavaju, već se dodjeljuju kao izlošci Muzeju policije radi edukacije i istraživanja.

Muzej policije danas čuva oko 80 impresivnih krivotvorina domaćih i svjetskih velikana poput Ivana Lackovića Croate, Borisa Bućana, Nikole Reisera, Oscara Hermana, Charlesa Billicha, Ede Murtića, Vaska Lipovca te mnogih drugih, uključujući pokušaje kopiranja radova svjetskih velikana kao što su Renoir, Picasso, Dalí i Modigliani.

Izložba nije samo svjedočanstvo o vještini i umješnosti krivotvoritelja, nego i o neumornom radu onih koji štite autentičnost i integritet umjetničkih djela. Zahvaljujući priznanju Hrvatske udruge menadžera sigurnosti 2019. godine, izložba je stekla dodatnu vidljivost i potvrdu svoje važnosti u promicanju partnerstva i suradnje u ostvarivanju sigurnosti na području umjetnosti.

Promoviranjem baštine i njezinog utjecaja na suvremene tendencije promiče se važnost interakcije muzeja s okruženjem, stvaranje nove publike i održivi razvoj muzeja i lokalne zajednice, a održivog razvoja nema bez suradnje i širenja među muzejskom zajednicom u Hrvatskoj i Europi.

Stoga je ova suradnja Gradskog muzeja i Muzeja policije nastavak uspješno započete suradnje na izložbi Budi zakon! Jučer – danas – sutra 2025. godine.“ istaknuo je među ostalim ravnatelj Gradskog muzeja Senj Vedran Tomljanović te pozdravio velik broj posjetitelja među kojima su bili i gradonačelnik Željko Tomljanović, župnik Richard Pavlić, načelnik PP Senj Emanuel Vesel koji je i otvorio izložbu , te zaposlenici PP Senj, kao i ravnatelji i direktori ustanova i institucija na području Grada.

Izložbu je predstavio kustos Josip Vukelić.

„Postava izložbe u našem Muzeju mogla bi Vas na prvu zbuniti. Naime, Muzej policije u gostovanju koristi ove mreže, jednostavnu i učinkovitu metodu povećavanja površine za izlaganje. Ovdje smo se inspirirali tim mrežama koje se nerijetko javljaju u muzejskim depoima kao jedna od najučinkovitijih metoda skladištenja slika.

Raspored im je pomalo kaotičan jer ipak nije riječ o originalima. Mreže također dozvoljavaju pogled na lice i naličje slika, stoga vidite kosine. Pri provjeri vjerodostojnosti nekoga djela stručnjaci će češće pažnju posvetiti pozadini djela, odnosno nevidljivim dijelovima na kojima se može naći niz bilješki, naljepnica, žigova i ostalih oznaka koje govore o povijesti djela.

Tragovi su to muzeja, aukcijskih kuća, konzervatorskih ureda i privatnih zbirki koje pomažu u otkrivanju provenijencije djela, odnosno ulaženja u trag kretanjima istih. Ovi se podaci sakupljaju u dosje koji potvrđuje autentičnost djela. Dodatne smjernice kojima se možete voditi u kupnji umjetnina možete pronaći na uvodnom panou.“ rekao je kustos Vukelić, a izložbu prate i fascinantne priče o otkriću krivotvorina.

„U nekim slučajevima bilo dovoljno golo oko da bi uvidjelo krivotvorinu, a ponekad su u pitanju bile druge krajnosti, znanstvene metode koje provodi Restauratorski zavod ili MUP-ov Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“.

Imamo slučajeva kada su sami autori raskrinkali svoje oponašatelje, primjerice krivotvorina umjetničke slike Borisa Bučana „Žar ptica“ kada je sam autor izjavio da su podloga, odnosno nanos zelene boje, i potpis na predmetnoj slici njegov rad, i jedno je od sedam djela iz njegovog ciklusa „Trava“.

No, krivotvoritelj je na njoj naknadno naslikao pticu prema uzoru na Bučanov slikarski ciklus „Žar ptica“. Bučan je izjavio kako je taj ciklus naslikan isključivo na papiru i to dimenzija 200 x 200 cm, nikada uljem na platnu. Još je nevjerojatniji primjer krivotvorina umjetničke slike Charles Billicha „Akt žene s violinom“.

Igrom slučaja, izložbu je posjetio sam slikar koji je izjavio da su slika i potpis krivotvoreni.“ kazala je kustosica Ana Vukelić Biondić, te navela još niz situacija krivotvorenja i dodala kako je bilo i puno slučajeva kada su članovi umjetnikove obitelji potvrdili sumnje u autentičnost umjetničkih djela.

Izložba je postavljena na drugom katu Gradskog muzeja Senj , ostaje otvorena do 9. ožujka 2026. te se može razgledati svaki radni dan od 7 do 14,30 sati .
U nastavku Noći muzeja slijedio je program „Dosje muzeja-ukradeni umjetnici“ koji je vodila senjska „grofica Dragančić“ – Ileana Tomljanović prof.

Grofica Dragančić „ukrala” je umjetnike i sakrila ih u muzeju, zato su se tražili uz pomoć posjetitelja i vratili na pravo mjesto. Program koji povezuje muzejski sadržaj s igrifikacijom, tradicijom mesopusta je tražio aktivno sudjelovanje publike koja je imala priliku susresti se i razgovarati s maskiranim slavnim umjetnicima koji su se našli u neobičnoj situaciji, svatko od njih tragao je za vlastitim djelima koja su pogrešno zamijenjena i krivo potpisana.