Hrvatska danas dobiva konačnu ocjenu stručnjaka OECD-a uoči očekivanog ulaska u tu organizaciju, koja je jedan od zadnjih vanjskopolitičkih ciljeva koje Vlada Andreja Plenkovića namjerava ostvariti u ovom mandatu, a tim povodom danas u Hrvatskoj boravi i glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann.

Prvi uvid u novi Ekonomski pregled Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj za Hrvatsku kaže kako će Hrvatskoj u borbi protiv inflacije trebati restriktivnija porezna politika i ukidanje zaštitnih “kriznih” mehanizama, te kako se može očekivati stanovito smanjenje gospodarskog rasta u narednim godinama uslijed smanjivanja dotoka europskog novca iz Mehanizma za oporavak i otpornost, no svejedno stope rasta ostaju među višima u EU.

Proširenje poreznih osnovica

U izvješću stoje ključne poruke za Hrvatsku: u prvom redu, kako osiguravanje srednjoročne fiskalne održivosti zahtijeva reforme usmjerene na proširenje poreznih osnovica, povećanje učinkovitosti javne potrošnje te rješavanje rashodnih pritisaka povezanih sa starenjem stanovništva.

Potom, osiguravanje učinkovitog i priuštivog stanovanja zahtijeva bolju alokaciju stambenog fonda, kroz daljnje reforme poreza na imovinu, širenje tržišta dugoročnog najma te unaprjeđenje politika korištenja zemljišta i građevinskih procedura kako bi se ponuda stanova bolje uskladila s potražnjom.

A prijelaz prema klimatski otpornom gospodarstvu s neto nultim emisijama zahtijeva sveobuhvatan paket javnih politika koji uključuje postupno ukidanje potpore fosilnim gorivima, jačanje obnovljivih izvora energije, poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada te smanjenje ovisnosti o osobnim automobilima.

Problem demografije posebno je istaknut, te se navodi da su, kako bi se Hrvatska pripremila za ubrzano smanjenje i starenje stanovništva, nužne reforme mirovinskog, zdravstvenog i sustava dugotrajne skrbi, kao i tržišta rada, s ciljem produljenja radnog vijeka, većeg uključivanja radno sposobnog stanovništva u tržište rada te poboljšanja zdravstvenih ishoda.

“Hrvatsko gospodarstvo približava se prosječnim životnim standardima zemalja OECD-a zahvaljujući snažnom i otpornom gospodarskom rastu. Nastavak reformi i daljnje jačanje fiskalnih zaštitnih mehanizama nužni su kako bi se učvrstila gospodarska konvergencija i Hrvatska pripremila za buduće izazove, uključujući demografske pritiske i zelenu tranziciju.

Napredak Hrvatske

Hrvatska je ostvarila značajan napredak u približavanju prosječnim životnim standardima OECD-a, zahvaljujući širokom spektru strukturnih reformi, uključujući unapređenje poslovnog okruženja, tržišta rada i okolišnih politika, kao i smanjenje siromaštva. Ubrzanje rasta investicija, potaknuto značajnim priljevima sredstava iz fondova Europske unije, pridonijelo je modernizaciji gospodarstva. Ulazak u europodručje i schengenski prostor 2023. godine dodatno je osnažio gospodarski rast. Očuvanje reformskog zamaha ključno je za održavanje procesa gospodarske konvergencije. Hrvatska se suočava s izraženim demografskim izazovima koji će zahtijevati reforme usmjerene na produljenje radnog vijeka, veće uključivanje stanovništva u tržište rada, poboljšanje zdravstvenog stanja starijeg stanovništva te povećanje učinkovitosti javne potrošnje. Istodobno, potrebni su daljnji napori kako bi se osigurala priuštivost stanovanja i u potpunosti iskoristio potencijal prijelaza prema gospodarstvu s neto nultim emisijama”, kaže se u izvješću.

Procjena je stručnjaka OECD-a da bi se gospodarski rast trebao umjereno usporiti, ali ostati snažan u 2026. i 2027. godini, u uvjetima visoke razine neizvjesnosti. Fiskalna politika trebala bi podupirati proces deinflacije, nastaviti s izgradnjom fiskalnih zaštitnih mehanizama te se pripremiti za srednjoročne i dugoročne rashodne pritiske.

Nakon brzog oporavka nakon pandemije, očekuje se umjerenije, ali i dalje pozitivno gospodarsko kretanje. Sporiji rast realnog raspoloživog dohotka usporit će rast privatne potrošnje. Rast investicija ostat će snažan u 2026. godini, no s obzirom na završetak Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije, očekuje se njegovo slabljenje u 2027. godini. Izvoz bi trebao umjereno ojačati kako se bude povećavala inozemna potražnja, unatoč djelomičnom narušavanju cjenovne konkurentnosti. Negativni rizici prvenstveno su povezani s mogućom eskalacijom trgovinskih i geopolitičkih napetosti, ponajprije kroz slabljenje potražnje ključnih europskih trgovinskih partnera, kažu u OECD-u.

Restriktivnija fiskalna politika

Financijski sektor djeluje otporno, no rizike je potrebno pažljivo pratiti. Brzi rast cijena nekretnina i zaduženosti privatnog sektora stvara određene ranjivosti. Nadležna tijela uvela su makrobonitetna ograničenja temeljena na kriterijima zaduživanja dužnika te bi trebala biti spremna na dodatno pooštravanje tih mjera ako se pokaže potrebnim.

Kad je riječ o inflaciji, koja karakterizira hrvatsku ekonomiju, izvješće kaže sljedeće: “Ekspanzivna fiskalna politika dodatno je pojačala pritiske na potražnju. Za potporu procesu deinflacije potrebna je restriktivnija fiskalna politika. Mjere fiskalne konsolidacije trebaju biti jasno definirane kako bi se ispunili srednjoročni fiskalni ciljevi, obnovili fiskalni zaštitni mehanizmi te Hrvatska pripremila za srednjoročne i dugoročne rashodne pritiske povezane sa starenjem stanovništva, povećanim izdvajanjima za obranu i zelenom tranzicijom. Ad hoc mjere potpore troškovima života trebalo bi postupno ukinuti”.

Porezna struktura relativno je povoljna za gospodarski rast, no postoji znatan prostor za proširenje poreznih osnovica i jačanje učinkovitosti poreznog sustava kako bi se osigurali potrebni prihodi i smanjile distorzije. To uključuje preispitivanje i postupno ukidanje neučinkovitih poreznih izdataka te smanjenje broja dobara i usluga obuhvaćenih sniženim stopama PDV-a.

Unapređenje učinkovitosti javnog sektora može pridonijeti jačanju fiskalne održivosti i kvaliteti javnih usluga. Sveobuhvatni pregledi rashoda mogu pomoći u identificiranju potencijala za uštede bez negativnog utjecaja na ishode. Provedba kontinuiranih reformi usmjerenih na jačanje upravljanja državnim poduzećima može poboljšati njihovu učinkovitost u pružanju javnih usluga.

Borba protiv korupcije

Na kraju, nastavak napora u borbi protiv korupcije i jačanju javnog integriteta, uključujući učinkovitiju provedbu propisa, ključan je za povećanje učinkovitosti javnog sektora. Unatoč određenom napretku, velik dio građana i poduzeća i dalje percipira korupciju kao raširen problem. Nedavno je donesen zakon kojim se uređuje lobiranje, a on bi trebao biti popraćen snažnijim nadzorom i učinkovitijom provedbom pravila o zapošljavanju nakon prestanka dužnosti, kako bi se izbjegle situacije sukoba interesa.

U svojoj posljednjoj procjeni prije ovog izvješća, krajem prošle godine, OECD je projicirao da će realni BDP Hrvatske rasti po stopi od 2,7 posto u 2026. te 2,4 posto u 2027. godini. Rast privatne potrošnje postupno će se usporavati kako se bude smirivao rast realnih dohodaka. Investicije će ostati snažne tijekom 2026., no očekuje se njihovo slabljenje u 2027. godini s obzirom na završetak Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije. Izvoz bi trebao umjereno ojačati kako se bude povećavala inozemna potražnja. Rizici za gospodarski rast povezani su s mogućom eskalacijom geopolitičkih i trgovinskih napetosti, što bi moglo usporiti rast zbog slabljenja potražnje ključnih europskih trgovinskih partnera.

Povratak fiskalnoj razboritosti nužan je kako bi se poduprlo daljnje smanjenje inflacije, obnovili fiskalni zaštitni mehanizmi te Hrvatska pripremila za srednjoročne i dugoročne pritiske na rashodnu stranu proračuna. Uklanjanje regulatornih prepreka radi ubrzanja razvoja obnovljivih izvora energije, uključujući pojednostavljenje postupaka izdavanja dozvola, doprinijelo bi bržoj energetskoj tranziciji. Unaprjeđenje prostornog planiranja te regulative odnosa između najmodavaca i najmoprimaca povećalo bi priuštivost stanovanja, mobilnost stanovništva i ukupnu produktivnost.

Zaokruživanje strateških ciljeva

Hrvatska je u završnoj fazi procesa pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj – ispunjeni su uvjeti u 20 od 25 odbora i u 25 od 26 pododbora.

Nakon ulaska u europodručje i Schengenski prostor, OECD će biti zaokruživanje strateških ciljeva Hrvatske i potvrda da smo među četrdesetak najnaprednijih gospodarstava svijeta, i time Hrvatska šalje ulagačima i partnerima poruku institucionalno stabilnosti i predvidivosti regulatornog okruženja, kažu u Vladi.

Inače, početak suradnje između Republike Hrvatske i OECD-a ostvaren je još 1993., a prvi formalni korak kojim je iskazan interes za pridruživanjem organizaciji bio je zaključak Vlade od 18. lipnja 2003. godine.

Republika Hrvatska je uputila službeno pismo namjere za pristupanje OECD-u 25. siječnja 2017., a Vijeće OECD-a je 25. siječnja 2022. odlučilo otvoriti pregovore o pristupanju s Republikom Hrvatskom. U veljači 2022. Vlada je donijela je odluku o uspostavi pregovaračke skupine za pristupanje Republike Hrvatske OECD-u. Službeni početak pregovora obilježen je 7. srpnja 2022. godine posjetom tadašnjeg zamjenika glavnog tajnika OECD-a, a unutar pristupnog procesa obveza je izrade i dva Ekonomska pregleda, u razmaku od dvije godine.

Koristi od članstva

Koristi članstva u OECD-u su jasne – članstvo u OECD-u mjerilo je kvalitete javnih politika, upravljanja i gospodarskog okruženja neke države i donosi višestruke koristi za institucije, gospodarstvo i društvo u cjelini.

Prvo, to je potpora domaćim reformama – OECD nije samo organizacija, nego mehanizam stalnog unaprjeđenja politika, što podrazumijeva usvajanje i provedbu najviših standarda javnog upravljanja, profesionalniju i transparentniju javnu upravu te snažniji institucionalni okvir za sprječavanje korupcije s ciljem jačanja povjerenja građana i investitora u državne institucije.

Drugo, cilj je ugoročni rast životnog standarda – iskustva drugih zemalja pokazuju da članstvo u OECD-u potiče produktivnost, poboljšava kvalitetu obrazovanja i tržišta rada te jača socijalnu uključenost i otpornost gospodarstva. Drugim riječima, koristi se ne vide samo u statistikama, nego u kvalitetnijim javnim uslugama i većoj sigurnosti za građane i poduzetnike.

Treće, to je važno i za jačanje međunarodnog ugleda jer je ulazak u OECD snažan signal investitorima, financijskim institucijama i partnerima da Hrvatska ima stabilne institucije, predvidivo regulatorno okruženje i visoke standarde javnih politika, što utječe na povećanje izravnih stranih investicija, niže troškove financiranja i dodatno jačanje kreditnog rejtinga države. Navedeni učinci doprinose daljnjem jačanju reputacije Hrvatske kao pouzdane članice, stabilne investicijske destinacije i relevantnog regionalnog aktera u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi.

Potom, to znači veće povjerenje ulagača jer OECD standardi posebno su važni za zaštitu ulaganja, korporativno upravljanje državnim poduzećima te osiguranje tržišnog natjecanja uz kvalitetan i predvidiv zakonodavni okvir. Za Hrvatsku to znači atraktivnije okruženje za velike, dugoročne investicije, jačanje domaćih poduzeća na međunarodnim tržištima i njihov lakši pristup globalnim lancima vrijednosti.

Na kraju, to je i snažniji glas u oblikovanju globalnih pravila. Kao članica OECD-a, Hrvatska će sudjelovati u oblikovanju međunarodnih pravila i standarda za razvoj gospodarstava, uz aktivnu ulogu OECD-a u globalnim forumima poput G7 i G20, a istovremeno je članstvo u OECD-u u sinergiji s članstvom u EU, Schengenu i eurozoni.

Najrazvijenije zemlje svijeta

OECD (Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj) međunarodna je organizacija osnovana s ciljem promicanja gospodarskog rasta, financijske stabilnosti, slobodne trgovine i održivog razvoja. Nastala je 1961. transformacijom OEEC-a, organizacije zadužene za provedbu Marshallova plana i obnovu Europe nakon Drugog svjetskog rata. Proširenjem izvan Europe, OECD je postao globalna platforma za suradnju razvijenih gospodarstava.

Ovu organizaciju često nazivaju skupom najrazvijenijih zemalja svijeta. Trenutno broji 38 država članica, od čega su 22 države članice Europske unije.

Države članice OECD-a su: Australija, Austrija, Belgija, Kanada, Čile, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Irska, Izrael, Italija, Japan, Koreja, Kolumbija, Kostarika, Latvija, Litva, Luksemburg, Meksiko, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države.

OECD djeluje kao analitička i savjetodavna organizacija te ne pruža financijsku pomoć niti kredite. Njegov rad temelji se na prikupljanju podataka, izradi istraživanja, usporedbama politika (peer review) te razvoju međunarodnih standarda u područjima poput gospodarstva, poreza, obrazovanja, tržišta rada, digitalne transformacije, okoliša i borbe protiv korupcije.

Glavna tijela OECD-a su Vijeće, odbori i Tajništvo. Vijeće čine predstavnici država članica (s pravom glasa) i Europske komisije (bez prava glasa), ključne odluke donose se konsenzusom.

Rad OECD-a odvija se kroz više od 300 odbora i radnih skupina, koje okupljaju stručnjake iz nacionalnih administracija i razvijaju preporuke, standarde i politike.

Na čelu OECD-a nalazi se glavni tajnik, koji se bira konsenzusom država članica. Trenutno tu dužnost obnaša Mathias Cormann, koji je preuzeo dužnost 1. lipnja 2021., a 25. srpnja 2025. izabran je na drugi mandat koji formalno započinje 1. lipnja 2026.

Organizacija se financira doprinosima država članica prema veličini njihovih gospodarstava.