Foto Nikola Blagojević
Iako je pust ove godine "kratak, ali sladak", energija kojom su maškare preuzele vlast sugerira da će tjedni pred nama biti ispunjeni veselim trenucima i očuvanjem običaja
povezane vijesti
U subotu je u riječkom prstenu krenuo početak najveselijeg petog godišnjeg doba. Uz snažan zvuk antonjskog roga, podizanje pusta i simboličnu primopredaju ključeva, započela je vladavina maškara.
Dugoočekivana subota donijela je kulminaciju pusnog uzbuđenja. Iako je kalendarski pust ove godine »kratak, ali sladak« i traje samo mjesec dana, energija kojom su maškare preuzele vlast sugerira da će tjedni pred nama biti ispunjeni veselim trenucima i očuvanjem običaja, koji su duboko utkani u identitet primorskog kraja.
Pusne emocije
Slavlje u srcu Halubja, u Viškovu, započelo je i prije samog blagdana Antonje. Kao uvertira u pusno ludilo, na riječkom je Korzu otvorena izložba Kuće halubajskega zvončara pod nazivom »Identitet i korijeni«, koja je posjetitelje provela kroz povijest i značaj ove baštine pod zaštitom UNESCO-a.
Vrhunac proslave dogodio se kada je na Brege, uz taktove Limene glazbe Marinići, svečano podignut pust. Općinska vlast predana je pusnoj Meštrici poznatoj kao Mića Maja, a okrunjena je i nova kraljica Halubljanskog karnevala – Julija.

– Pridite, želim vam lepe pusne emocije! – poručila je Maja, pozivajući sve generacije da se pridruže događanjima u Viškovu, gdje se pust živi punim plućima.
Najavljen je i bogat pusni program, a načelnica Viškova Sanja Udović, koja je »nevoljno« predala ključ općine svima je poželila dobru zabavu.

Direktorica Turističke zajednice, Marina Jurić, najavila je kako će se 25. izdanje Halubajskog karnevala održati u subotu, 24. siječnja, dok se dan kasnije u Marčeljima očekuje dolazak stotina dječjih maškara na 20. Smotri mićeh zvončari.
– Do sada se za sudjelovanje prijavilo 36 maškaranih grupa iz Viškova, Primorsko-goranske i Istarske županije te Slovenije s više od 2.000 maškara, od čega oko 800 djece, najavljuje Jurić.
Zlatna broskva
U Kastvu je subotnja večer bila u znaku antonjskog roga, kojom je službeno označen početak pusta va Kastve. Boćarski dom »Slavko Stanić« bio je ispunjen, a program pod vodstvom Nine Dukić Srok, okupio predstavnike pusnih odbora Spinčići, Trinajstići, Jurčići i Rubeši.
Središnji trenutak večeri bila je primopredaja ključa grada, koje je gradonačelnik Matej Mostarac povjerio u ruke novog Pusnog gradonačelnika, Dalibora Rubeše – Fike iz Rubeši.

No, prava se napetost osjetila prilikom dodjele Zlatne broskve. Ova prestižna nagrada, koja se dodjeljuje prema 11. članku Kastafskega pusnega statuta, proglasila je najbolje i najoriginalnije maske za proteklu godinu.
Ove godine dodijeljene su Zlatne broskvice i to Nori Mostarac, Leni Gregorović, Vitu Gregoreviću i Franku Magnjotiću iz Spinčićeve pusne kunpanije. »Velike« Zlatne broskve dobile su Maja Kućel iz Spinčići i Ana Jurčić iz Jurčići.

Spomenimo da je ove godine pust iz Spinčića, direktor komunalnog – Poserutić, iz Trinajstića – Dump, iz Jurčića – Modni mačak, a iz Rubeša – Špacakamin.
Pehinarski Mate
Maraton primopredaje vlasti nastavljen je na Pehlinu. U dvorištu Doma kulture, Pehinarski feštari i Vijeće MO-a Pehlin organizirali su pučku svečanost podizanja pusta.

Na vrh jarbola je podignut dežurni krivac za sve nedaće – tradicionalni pehinarski Mate. Ključeve od predsjednika MO-a Pehlin Darka Kauzlarića, dobio je dopredsjednik Pehlinskih feštara Bruno Pilepić i zabava je mogla početi.

Kao i svake godine, Mate će biti ogledalo svega onoga što u protekloj godini nije valjalo, a mještani će mu u tjednima koji dolaze dodavati imena i atribute prema vlastitom nahođenju
. Primopredajom ključeva Mjesnog odbora, i Pehlin je službeno zakoračio u peto godišnje doba. Pehlinska gospoda i Pehinarski feštari najavljuju kao i svake godine dobru zabavu u sljedećih mjesec dana, s finalom na riječkom Korzu.

Oni poručuju da »kad pridu pusni dani, sako leto tu smo mi«, s riječima kojima počne himna »Pehinarskeh feštari«, koji su osnovani sad već daleke 1953. godine i ove godine nastavljaju dobru karnevalsku tradiciju ovog riječkog kvarta.