Poručili su kako je krajnje vrijeme da Šibenik i ostali gradovi koji imaju ugovore s As-Ekom osnuju vlastito gradsko sklonište, koje će biti pod javnim nadzorom, uključivati lokalnu zajednicu, volontere i udruge te osigurati transparentno trošenje javnog novca i stvarnu zaštitu životinja.


Udruga je zbog težine javno dokumentiranih činjenica i ozbiljne ugroze dobrobiti životinja u slučaju As-Eka, zatražila da “nadzor provede Središnja veterinarska inspekcija u Zagrebu, a ne samo mjesno nadležna, koja unatoč višegodišnjim prijavama kontinuirano ne utvrđuje nepravilnosti u radu skloništa”.


Što su radile nadležne službe?




Početkom siječnja mediji su objavili fotografije i snimke na kojima su u skloništu As-Eko vidljivi psi s jasno izraženim rebrima, kukovima i kralježnicom, toliko pothranjeni da im se kosti ocrtavaju kroz kožu, kao i izrazito iscrpljene životinje pri čemu neki psi imaju otvorene rane i nesanirane ozljede, kažu udruzi.


Snježana Klopotan Kačavenda iz te udruge upozorila je da godinama prijavljuju As-Eko, no nema promjene te se pita hoće li nadležna tijela opet ignorirati stanje pothranjenih pasa, nastalo kroz dulje razdoblje nebrige, i onih koji su iz pretrpanih boksova izašli s teškim ozljedama, poput gubitka oka.


Tvrdi da direktor As-Eka umanjuje težinu vlastitih propusta navodeći da je u skloništu “samo četiri do pet” pothranjenih pasa.


Prijatelji životinja poručuju da je svaka izgladnjela i ozlijeđena životinja dokaz nebrige i institucionalnog propusta kada se privatno sklonište financira javnim novcem. Navode da As-Eko za brojne gradove i općine u više županija obavlja zbrinjavanje napuštenih životinja te samo od Šibenika i Splita godišnje uprihodi više od 100.000 eura.


Aktualni događaji pokazuju kontinuitet nebrige o psima jer je 2020. Mreža za zaštitu životinja upozorila da je prema službenom nalazu veterinarske inspekcije, “u razdoblju od 16 mjeseci u As-Eku umrlo čak 21,37 posto pasa, svaki peti pas u skloništu”, kažu u udruzi.