Rast potrošačkih cijena dobara i usluga u prosincu prošle godine znatno je usporio na godišnjoj razini s 3,8 posto, koliko je iznosio u studenom, na 3,3 posto, pokazuje prva procjena inflacije za prosinac 2025. godine Državnog zavoda za statistiku, čime je stopa inflacije u prosincu ujedno i jedna od najnižih u prošloj godini. Sukladno najnovijoj procjeni DZS-a, inflacija je u cijeloj 2025. iznosila 3,7 posto, dok je na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na studeni prošle godine manja za 0,4 posto.

Inflatorna kretanja

Kao i tijekom cijele prošle godine, najveći doprinos inflaciji došao je iz sektora usluga koje su u odnosu na prosinac 2024. veće za 6,3 posto, slijede cijene energije s rastom od 3,9 posto, a nakon njih cijene hrane, pića i duhana koje su zabilježile rast od 3,1 posto u odnosu na kraj 2024. te industrijski neprehrambeni proizvodi s neznatnim rastom cijene od 0,1 posto.

S druge strane, cijene energije i hrane su u mjesec dana, tj. u odnosu na lanjski studeni, pale za 0,7 posto, kao i cijene industrijskih proizvoda za 0,8 posto, a rast su zabilježile samo cijene usluga, za 0,3 posto.

Inflacija je tijekom prošle godine nekoliko puta usporavala pa ubrzavala. U siječnju je iznosila 4 posto, nakon čega je počela usporavati na 3,7 posto u veljači te na 3,2 posto u ožujku i travnju.

Od svibnja je opet počela ubrzavati na 3,5 posto, zatim na 3,7 posto u lipnju, u srpnju i kolovozu iznosila je 4,1 posto, a najvišu stopu inflacije imali smo u rujnu od 4,2 posto.

Nakon toga je opet uslijedilo usporavanje inflacije na 3,6 posto u listopadu, u studenom je, pak, ponovno porasla na 3,8 posto, a u prosincu ponovno usporila na 3,3 posto.

Prema metodologiji koju koristi Eurostat (harmonizirani indeks potrošačkih cijena ili HICP), a koja omogućuje usporedbu s drugim članicama eurozone, stopa inflacije u prosincu u Hrvatskoj je iznosila nešto više od procjene DZS-a, odnosno 3,8 posto, što Hrvatsku 12. mjesec zaredom, odnosno cijelu prošlu godinu svrstava u sam vrh zemlja europodručja po visini inflacije. U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u prosincu iznosila je dva posto. Hrvatska je po visini inflacije bila četvrta zemlja eurozone.

Profesor s Ekonomskog fakulteta u Rijeci Marko Tomljanović navodi da je godišnja inflacija za 2025. od 3,7 posto u skladu s procjenama Hrvatske narodne banke i Europske centralne banke, čija su predviđanja s početka 2025. godine upućivala na inflaciju od oko 3,7 posto na kraju godine, uz kontinuirane razine gospodarskog rasta.

– Imajući na umu navedeno, možemo reći kako nas ništa nije previše iznenadilo. Ipak, s razinom godišnje inflacije od oko 3,8 posto prema Eurostatu, Republika Hrvatska se nalazi na vrhu eurozone, odmah iza Slovačke, Estonije i Austrije.

Sadašnje vrijednosti hrvatske inflacije ukazuju kako se ona nalazi iznad granica koje propisuje ECB (stopa inflacije bi trebala biti niža ili približna 2 posto na godišnjoj razini), što i dalje stavlja hrvatsko gospodarstvo i potrošače u nepovoljan položaj.

Jednostavno rečeno, cijene nam rastu brže nego u (najvećem slučaju) državama viših razvojnih razina, navodi Tomljanović.

Različita percepcija

Iako smo u prosincu, mjesecu tradicionalne potrošnje, potrošili čak 2,55 milijardi eura, odnosno 250 milijuna eura više nego u istom mjesecu 2024., cijene ipak nisu znatnije porasle kao posljedica povećane potražnje odnosno blagdanske potrošnje.

Štoviše, cijene su čak pale u odnosu na studeni za 0,4 posto, (iako još uvijek rastu na godišnjoj razini), a Tomljanović postavlja pitanje koliko su navedeno usporavanje osjetili domaći potrošači na svojim blagdanskim potrošačkim košaricama i ostalim troškovima.

– Kada se razmatra inflacija i njezini učinci, uvijek je potrebno imati na umu tzv. percepciju inflacije, a koja sugerira kako će na inflatorne učinke uvijek biti osjetljivije one skupine stanovništva s nižim i srednjim dohotkom, dok će percepcija inflacije (osobito ako nije izražena) donekle izostati ili biti manja kod stanovništva s većim razinama prihoda.

Općenito, najave o usporavanju inflacije su uvijek pozitivne i optimistične, osobito nakon razdoblja u zadnjih nekoliko godina u kojem su cijene »života« neslućeno porasle, navodi Tomljanović.

Podsjetimo, prema procjenama HNB-a, inflacija bi u idućoj godini trebala pasti na 3,1 posto uz usporavanje dinamike rasta BDP-a koji će ipak ostati razmjerno snažan.

Tomljanović stoga dodaje da se pred Vladom nalaze značajni izazovi u daljnjem kontroliranju inflacije i očuvanju gospodarskog rasta i životnog standarda stanovništva u idućoj godini.

Postavlja se, kaže, i pitanje hoće li, uz još uvijek prisutan rast cijena, i u 2026. godini hrvatsko gospodarstvo nastaviti rasti pozitivnim stopama, uz poboljšanje standarda stanovništva, prvenstveno kroz rast plaća.

Naime, već krajem 2025. godine iz Vlade i jedinica lokalne i regionalne samouprave su stigle najave povećanja određenih segmenata komunalnih troškova, energenata, troškova tehničkog pregleda i registracije vozila, itd. Isto tako, otvorenost i osjetljivost Republike Hrvatske na učinke globalizacije i globalne ekonomske šokove će i dalje predstavljati izazov u očuvanju stabilnosti gospodarstva.

Usluge i dalje “guraju” inflaciju

HNB u komentaru inflacije za prosinac 2025. navodi da je ukupna inflacija u Hrvatskoj usporila ponajviše kao rezultat usporavanja inflacije cijena hrane i energije, a u znatno manjoj mjeri i zbog smanjenja inflacije cijena usluga.

– Pri tome se rast cijena hrane u prosincu usporio na 3,3 posto s 4,5 posto studenom, a energije na 3,6 posto s 5 posto. Usporavanju inflacije cijena energije u velikoj je mjeri pridonijelo pojeftinjenje sirove nafte na svjetskom tržištu koje se prelilo na domaće maloprodajne cijena naftnih derivata, kao i pozitivni učinak baznog razdoblja zbog blagog rasta tih cijena u prosincu 2024., navodi se u komentaru HNB-a i dodaje da je inflacija cijena usluga, unatoč blagom smanjenju, i nadalje povišena »s obzirom na povećane preferencije potrošača prema uslužnim aktivnostima, zategnuto tržište rada i još uvijek znatan rast plaća i solidnu domaću potražnju, kao i poskupljenje određenih administrativnih cijena (najamnine)«.

Usluge su tako i nadalje komponenta s najvećim pojedinačnim doprinosom ukupnoj inflaciji, napominju u HNB-u, pa su tako u prosincu ukupnoj inflaciji pridonosile s 2,4 postotna boda, dok je doprinos cijena hrane ukupnoj inflaciji iznosio 0,9 postotnih bodova.