Nautički je turizam u trenutku snažnih globalnih promjena. Konkurencija raste, tehnologija napreduje golemim koracima, a gosti postaju zahtjevniji nego ikada prije. Renata Marević, novoizabrana predsjednica Udruženja nautičkog turizma HGK-a i Grupacije marina HGK-a, istaknula je na početku razgovora kako Hrvatska ima sve preduvjete za vodeću ulogu u tom procesu, no to će biti moguće samo uz stabilan regulatorni okvir, posebno kada je riječ o produženju koncesija, i uz ustrajna ulaganja u digitalizaciju, sigurnost, održivost i ljude.

NEJEDNAK RAST

Što su najvažniji naglasci ove nautičke godine?

– Nautička 2025. u Hrvatskoj bila je godina stabilnog, ali nejednako raspoređenog rasta. Marine su ostvarile dobre rezultate, uz određeno povećanje fizičkih i financijskih pokazatelja, uglavnom u skladu s planovima, te uz visoku razinu zadovoljstva gostiju. U nekima je primijećen manji pad tranzitnih noćenja, uglavnom kao posljedica potresa u čarter-sektoru, no takvi pomaci nisu narušili ukupnu stabilnost poslovanja. Ono što se jasno vidi je da potražnja za kvalitetnim vezovima i sigurnim okruženjem nastavlja rasti, a gosti sve više vrednuju profesionalne procese, dostupnost tima, tehnološke standarde i cjelokupni doživljaj u marini.

Ipak, iza ove pozitivne slike stoji realnost koja zabrinjava sve veći broj koncesionara, a to je činjenica da većina hrvatskih marina ulazi u završni ciklus koncesijskih ugovora. Budući da brojnim marinama rokovi istječu za pet do šest godina, nalaze se u situaciji u kojoj je dugoročno planiranje iznimno otežano. To razdoblje, premda zvuči dovoljno dugo, u svijetu marina je zapravo izuzetno kratko, jer svako ozbiljnije ulaganje – bilo u rekonstrukciju gatova, modernizaciju energetskih sustava, digitalne platforme ili sigurnosnu opremu – ima višegodišnji investicijski horizont. Zbog nedostatka pravne sigurnosti, dio ulaganja već sada mora biti odgođen ili smanjen, što stvara svojevrsni razvojni vakuum. Ako se pitanje koncesija ne riješi na vrijeme, posljedice neće osjetiti samo marine, nego i destinacija kao cjelina, budući da marina ostavlja prvi i posljednji dojam nautičkom gostu, ali i predstavlja ključnu infrastrukturu koja omogućuje distribuciju turističkog prometa duž cijele obale.

Usporedno s time, čarter-sektor je ovu godinu dočekao u mnogo zahtjevnijem okruženju. Iako potražnja, osobito u luksuznom segmentu, ostaje solidna, tržište je opterećeno strukturnim neravnotežama. Flote u Europi i u Hrvatskoj posljednjih su godina rasle brže nego potražnja, a konkurencija na Mediteranu postala je izrazito intenzivna. Gosti rezerviraju kasnije nego ikad, uspoređuju veći broj opcija i imaju iznimno visoka očekivanja u pogledu fleksibilnosti, transparentnosti, sigurnosti i personaliziranog pristupa. U hrvatskom čarteru posebno je izazovno sa srednjim segmentom ponude, u kojem se susreću visoki operativni troškovi, povećana ponuda plovila i veliki pritisak na cijene. To zahtijeva od operatora da brže nego ikad moderniziraju svoje sustave rezervacija, unaprijede korisničku podršku i ulože u edukaciju posada, jer se doživljaj gosta u velikoj mjeri stvara upravo na brodu.

Dodatno, cijeli sektor suočava se s kadrovskim problemima, nedostatkom stručne radne snage koja može na autentičan način predstaviti destinaciju, osigurati sigurnost plovidbe i pružiti doživljaj.

U ovakvom okruženju postaje jasno koliko su marina i čarter međusobno povezani i koliko je važno njihovo usklađeno djelovanje. Gost ne doživljava ta dva segmenta kao odvojene cjeline; za njega je marina početna i završna točka putovanja, mjesto gdje želi sigurnost i jednostavan proces, dok od čarter-operatora očekuje profesionalnost, pouzdanost plovila i izvrsnu podršku tijekom plovidbe. Svako odstupanje u jednom segmentu narušava vrijednost drugoga.

SIGURNA DESTINACIJA

Očekivanja od nautičke 2026.?

– Ulazak u sezonu 2026. donosi određeni optimizam jer potražnja za Hrvatskom kao sigurnom i atraktivnom nautičkom destinacijom ostaje visoka. No sektor je u vrlo osjetljivom položaju. Neizvjesnost oko trajanja koncesija izravno utječe na spremnost marina da ulažu u infrastrukturu, na inovacije i na razvoj usluge. Istodobno, konkurencija u okruženju nikada nije bila jača. Italija provodi izuzetno ambiciozan investicijski ciklus u nove i modernizirane marine, Grčka i Turska intenzivno rade na širenju kapaciteta i poboljšanju kvalitete usluge; zemlje istočnog Mediterana i Bliskog istoka uvode nautičke koncepte koji kombiniraju luksuz, održivost i vrhunsku tehnologiju.

Globalni trendovi jasno idu u smjeru da “marina budućnosti” nije više samo siguran vez s dobrom infrastrukturom, nego digitalno upravljani sustav koji mjeri potrošnju resursa, komunicira s vlasnikom plovila u realnom vremenu, analizira rizike, brine o ekološkom otisku i istovremeno gostu nudi brzo, intuitivno i personalizirano iskustvo. Hrvatska ima velik potencijal da bude među predvodnicima takvog modela, ali samo uz stabilan regulatorni okvir i kontinuitet ulaganja. Uza sve to, važno je napomenuti da nagli rast cijena usluga može narušiti osjetljivu ravnotežu potražnje, osobito u segmentu dugoročnih korisnika. Hrvatska se mora razvijati prema kvaliteti, ali taj rast mora biti odgovoran i promišljen.

Može li se reći kako je Mediteran globalno najpoželjnija luksuzna nautička destinacija?

– Iako se Mediteran i dalje smatra prestižnom globalnom pozornicom za luksuznu nautiku – zahvaljujući svojoj razvedenosti, klimi, gastronomiji i kulturnoj baštini – brojna nautička tržišta izvan Europe razvijaju se iznimnom brzinom. Australija i Novi Zeland stvaraju potpuno nove standarde održivosti, Sjedinjene Američke Države i Kanada ulažu u pametne marine nove generacije, dok Karibi i zemlje Bliskog istoka snažno diversificiraju svoju ponudu i privlače goste visoke platežne moći.

Najnoviji rast pratimo na azijskom tržištu. Kina, Japan i zemlje jugoistočne Azije ulažu u suvremenu infrastrukturu, tehnološki napredne marine i sofisticirane servise. To potvrđuje i odluka da se sljedeća Svjetska konferencija marina ICOMIA 2027. održi u Šangaju, gradu koji postaje središte budućih globalnih trendova. U takvom kontekstu jasno je da Mediteran – i Hrvatska u njemu – mora zadržati tempo razvoja kako bi ostao relevantan i poželjan.

ODRŽIVOST I TEHNOLOGIJA

U kojem smjeru se nautika razvija prema održivosti?

– Na ICOMIA Svjetskoj konferenciji marina u Veneciji dominirale su teme koje će u sljedećih deset godina globalno oblikovati industriju: energetska učinkovitost, napredni sustavi upravljanja resursima, optimizacija infrastrukture, kruženje vode, sustavi za obradu otpada i standardi sigurnosti u eri sve veće digitalizacije plovila. Velik naglasak stavljen je i na alternativne oblike pogona – električne, hibridne, vodikove i druge sustave – koji postupno mijenjaju način na koji marine planiraju infrastrukturu i energetsku potrošnju. Hrvatska je u Veneciji predstavila svoje iskustvo i stručnost te je time potvrdila da je pouzdana nautička destinacija s profesionalnim kadrovima i visokim razinama sigurnosti. No istovremeno, globalni trendovi pokazuju da će prednost imati destinacije koje imaju hrabrosti i kapaciteta brzo ulagati u novu tehnologiju i prilagođavati se promjenama. To Hrvatska može, ali samo ako ima predvidiv pravni okvir.

Koliko tehnologija oblikuje iskustvo plovidbe?

– U posljednjih nekoliko godina tehnologija je transformirala način upravljanja marinama. Promjene su sve brže, kako u poslovanju, tako i u navikama i očekivanjima naših gostiju. Danas govorimo o sustavima koji kontroliraju potrošnju energije i vode, prepoznaju nesukladna stanja na plovilima ili na infrastrukturi, prate vremenske uvjete, stanje plovila u stvarnom vremenu, detektiraju požare u ranoj fazi i omogućuju preventivno djelovanje. AI modeli mogu pomoći u planiranju resursa, procjeni rizika, povećanju sigurnosti i optimizaciji operacija.

Gosti, s druge strane, očekuju jednostavnost i brzinu – od digitalnog check-ina i automatske rezervacije veza, do personaliziranih obavijesti i integriranih aplikacija koje im omogućuju da sve usluge imaju na jednom mjestu. U tom smislu “pametna marina” više neće biti dodatna vrijednost, nego osnovni standard suvremenog poslovanja. No, nijedna marina ne može ozbiljno ulagati u ovakve sustave bez sigurnosti da će ulaganje moći amortizirati u razumnom roku, što nas ponovno vraća na pitanje koncesija kao ključnog preduvjeta za razvoj.

LUKSUZ I AUTENTIČNOST

Što u današnje vrijeme znači luksuz u svijetu nautike te koliko je autentičnost destinacije i ponude na cijeni i kako po tom pitanju stoji Hrvatska?

– Današnji pojam luksuza sve manje se povezuje s isključivo materijalnim aspektima, a sve više s kvalitetom iskustva. Gosti žele privatnost, sigurnost, personaliziran pristup, povezanost s lokalnom zajednicom i osjećaj da doprinose očuvanju prostora u kojem borave. Hrvatska, sa svojom autentičnom obalom, lokalnim zajednicama, tradicijom i kvalitetnom i jedinstvenom gastronomijom, ima snažan temelj za taj tip iskustva. No da bi ostala u krugu najpoželjnijih destinacija, ključno je osigurati odgovorno upravljanje prostorom, stabilne investicijske uvjete i razvoj stručnog kadra koji može odgovoriti na očekivanja premium gosta.

Sve je izraženija transformacija marina iz tehničkih lučkih objekata u cjelovite centre boravka na moru. Umjesto da nude samo siguran vez i osnovne servisne usluge, sve veći broj marina razvija ambijente koji odlikuju resorte, s hotelskim i gastronomskim sadržajima, wellness i spa zonama, rekreacijskim površinama te ugodnim prostorima za druženje i opuštanje. Marina više nije samo mjesto na kojem će nautičar dobiti sve što treba za svoje plovilo, već i prostor u kojem pronalazi ono što mu treba osobno – mjesto na kojem želi provesti vrijeme.

U takvom modelu poslovanja međunarodni certifikati poput Golden Anchor i Clean Marina postaju posebno važni jer potvrđuju da marina dosljedno ispunjava stroge kriterije sigurnosti, održivosti i profesionalnog upravljanja.

Nautički turizam, osobito kada uključuje kvalitetan čarter, širok spektar usluga i održive tehnologije, donosi destinaciji visoku dodanu vrijednost. Presudno nije povećavati kapacitete, već ulagati u standarde, procese, znanja i tehnologiju koji osiguravaju dugoročno zadovoljstvo i povjerenje gostiju.

Profil suvremenog nautičara također je specifičan, on nije nužno “luksuzni gost” u klasičnom smislu, ali plovidbu doživljava kao svoj životni stil i spreman je ulagati u sigurnost, pouzdanost i autentičan doživljaj mora, i u svojstvu vlasnika broda ili kada unajmljuje plovilo u charteru. Njegova potrošnja obično je promišljena i usmjerena prema kvaliteti – bilo da je riječ o sigurnosnim rješenjima, gastronomiji, popratnim uslugama ili, naravno, i o vanjskom luksuzu. No premium doživljaj pritom nije određen isključivo razinom luksuza, nego osjećajem potpune kontrole i brige: da je plovilo sigurno, da je marina pouzdana i da su sve usluge dostupne brzo, jednostavno i nenametljivo, tako da gost može uživati u moru bez opterećenja. Naravno, to ima svoju cijenu, raspon potrošnje nautičara je proširen.

Jednako je važna i autentičnost destinacije. Nautičar želi živjeti i doživjeti obalu – od lokalne gastronomije i kulture do brodica, lučica i marina koje međusobno stvaraju mrežu iskustava. Dobro je da postoje marine i luke u razumnom međusobnom dosegu, jer putovanje između njih daje smisao samoj plovidbi.