Na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici crikveničkog gradskog parlamenta, usvojen je Plan upravljanja destinacijom – Crikveničko-vinodolska rivijera za razdoblje od 2026. do 2029. godine.

Plan je usvojen sa sedam glasova “za” i tri suzdržana glasa. Podržali su ga vijećnici iz redova HDZ-a i partnera te nezavisni vijećnik Aleksandar Antić, dok su oni iz redova SDP-a i PGS-a ostali suzdržani.

Plan je uime Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Ike, koji je na javnom natječaju dobio posao izrade Plana, prezentirala dr. sc. Dora Smolčić Jurdana.

Prihvatni potencijal

​Dr. sc. Smolčić Jurdana je kazala da je doprinos realizaciji dokumenta dalo više od 980 dionika, uključujući preko 330 lokalnih stanovnika i 600 turista. Naglasila je i da su stavovi lokalne zajednice te posjetitelja bili ključni “inputi” za određivanje indikatora održivosti i prihvatnog kapaciteta.

– Analiza pokazatelja održivosti pokazuje da je sustav uravnotežen, ali istovremeno i osjetljiv. Dok su gospodarski i infrastrukturni pokazatelji pozitivni, faktori rizika pojavljuju se u društvenom i okolišnom dijelu.

Inventarizacijom svih resursa utvrđeno da cijela Crikveničko-vinodolska rivijera obiluje kulturnim i prirodnim resursima koji omogućuju konsolidiran, dugoročni razvoj turizma na načelima održivosti, ali i da fokus budućih politika mora biti upravo na spomenutim faktorima rizika – istaknula je dr. sc. Smolčić Jurdana.

Jedan od najvažnijih dijelova Plana je izračun prihvatnog potencijala, tj. sposobnosti destinacije da prihvati turiste u vršnom razdoblju, odnosno prvom dijelu kolovoza.

Utvrđeno je da turistički promet u “špici sezone” može rasti maksimalno za 15 posto, ali uz stroge preduvjete rješavanja problema poput lokalnog prometa i parkirališta.

– Cilj nije dosezanje tih 15 posto rasta u sezoni, već ublažavanje krivulje sezonalnosti. Idealno bi bilo da se taj rast rasporedi u pred i posezoni, pojasnila je profesorica.

Dodala je kako je vizija turizma Crikveničko-vinodolske rivijere u ovom dokumentu proširena u odnosu na 2019. godinu te je definirana kao “dinamična rivijera raznolikih sadržaja, po mjeri turista i lokalnog stanovništva.”

Kako bi se vizija realizirala formirana su četiri ključna cilja, a to su unapređenje kvalitete, jačanje tržišne prepoznatljivosti, podupiranje koncepta zelene, pametne i održive rivijere te snaženje menadženta destinacije.

Problem sezonalnosti

Nezavisni vijećnik Aleksandar Antić imao je niz primjedbi, prvenstveno na primjenu plana u praksi.

– Dokument obiluje pojmovima “preporučuje se”, “potrebno je razmotriti”, “dugoročno bi trebalo”, “poželjno je”, a premalo je jasnih nositelja mjera, rokova i financijskih okvira. Ako mjere ostanu bez posljedica za neprovođenje, ovo je samo popis dobrih želja, kazao je Antić.

Posebno se osvrnuo na podatak o (ne)zadovoljstvu lokalnog stanovništva turizmom.

– Zabrinjavajuće je da je svega 19,8 posto stanovnika dalo ocjenu 4 ili 5 zadovoljstvu turizmom. Prevladavale su ocjene 1, 2 i 3. S druge strane, vidljivo je da se u sezoni potroši 2,3 puta više vode, odvoz otpada se poveća do 3 puta, broj kuća za odmor na 100 stalnih stanovnika narastao je sa 71 u 2019. na 82 u ovoj godini.

To je jasan pokazatelj masovnog turizma koji definitivno po pitanju prihvatnog kapaciteta i održivosti nije dobar, a tu je i problem sezonalnosti, naglasio je Antić.

Vijećnik Branko Kleković (PGS) je kritizirao “ekspresno” donošenje plana te se osvrnuo na problem sezonalnosti koji se ne rješava desetljećima.

– Bojim se da ćemo još dugo ovisiti isključivo o suncu i moru. Privatni iznajmljivači zimi ne rade, a hoteli se zatvaraju već 1. studenog.

Također, dokument govori o zelenoj agendi, a mi s druge strane imamo sve više betona i asfalta. Sam dokument je kontradiktoran upravo u dijelu u kojem se potiču zelene politike, ali i rast hotela s pet zvjezdica, koji onda i troše ogromne količine energije, upozorio je Kleković, dodavši kako nedostaje i jača povezanost s okolicom, poput izleta brodom prema Rijeci ili Senju umjesto isključivo prema Krku.

Požureni rokovi

​Crikvenička gradonačelnica Ivona Matošić Gašparović stala je u obranu hitnosti donošenja dokumenta.

– Zakon je propisao rok za donošenje do 31. prosinca. Apsolutno svi zakonom propisani uvjeti su ispoštovani. Dokument je bio 30 dana na javnom savjetovanju, svi su mogli komentirati, dati sugestije, prijedloge…

Nismo htjeli kalkulirati s eventualnim prolongiranjem donošenja Plana jer svi projekti uvršteni u ovaj Plan mogu biti aplicirani na pozive Ministarstva turizma.

Ako projekt nije u Planu, ne možemo dobiti sredstva. To je razlog zašto smo rokove požurili. Što se tiče sezonalnosti, to je dugotrajan proces, ali veseli vidjeti da je u posljednjih nekoliko godina predsezona puno jača.

Da bi turizam zaista bio aktivan cijele godine moramo svi dati doprinos, od nas kao institucionalne podrške, do hotelijera i privatnih iznajmljivača, kazala je gradonačelnica.