Godišnji dodatak

Do kraja tjedna isplata "13. mirovine" odnosno trajnog dodatka. Evo koliko će tko dobiti

Dražen Katalinić

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Umirovljeničke udruge nisu zadovoljne i kažu da je iskazano veliko nepoštovanje prema ljudima koji su odradili svoj radni vijek



Prvi trajni godišnji dodatak na mirovinu, kolokvijalno nazvan 13. mirovinom, u iznosu od šest eura po godini staža, umirovljenicima će isplatiti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje do kraja tjedna.


Vlada će svake godine u listopadu odlučivati o iznosu godišnjeg dodatka na mirovinu koji će se rebalansom proračuna svake godine mijenjati, a isplaćivat će se u prosincu.


Prosječni iznos godišnjeg dodatka, s obzirom na prosječni radni staž umirovljenika, iznosit će nešto više od 170 eura, za one s 30 godina radnog staža 180 eura, dok će oni s punim radnim stažom od 40 godina dobiti 240 eura.




Za isplatu godišnjeg dodatka država će ove godine izdvojiti više od 215 milijuna eura.


Povećanje prosjeka


Za svakog umirovljenika izračun je napravljen automatski.


Godišnji dodatak na mirovinu ne ulazi u obračun poreza, izuzet je od ovrhe i ne ulazi u cenzus za ostvarivanje dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna.


U praksi, ako umirovljenik s godišnjim dodatkom prijeđe iznos od 600 eura na koji se plaća porez na dohodak, neće ga morati platiti. Iz tog razloga se mirovina i dodatak isplaćuju odvojeno kako ne bi došlo do pogreške pri obračunu poreza.


Kod obiteljskih mirovina, godišnji dodatak bit će određen prema mirovinskom stažu temeljem kojeg je određena obiteljska mirovina nakon smrti osiguranika, odnosno supružnika. I onima koji primaju invalidske mirovine, kao i onima s beneficiranim radnim stažom, godišnji dodatak će se također izračunavati na temelju mirovinskog staža prema kojemu im je određena mirovina.


Za pojedine kategorije umirovljenika po posebnim propisima, poput hrvatskih ratnih vojnih invalida, ozljeda na radu, profesionalne bolesti i sličnog, zakonom je propisano da im se za izračun mirovine priznaje 40 godina staža, iako su odradili manje, te će im se godišnji dodatak također računati kao da su radili 40 godina.


Ukoliko je umirovljenik pod ovrhom, za isplatu trajnog dodatka treba imati otvoren zaštićeni račun u Fini.


U Sindikatu umirovljenika podsjećaju da se Hrvatska nažalost nije odlučila na isplatu tzv. 13. mirovine, pa čak i 14. kao, primjerice, u Austriji, Španjolskoj i Portugalu, nego je, kažu, izmislila trajni dodatak kako bi se nominalno povećale prosječne mirovine.


Također poručuju da bi bilo bolje da je Vlada taj dodatak nazvala božićnicom.


– Prva namjera je bila da se računa kao povećanje prosječne mirovine kako bi podlijegalo oporezivanju.


Na kraju su ipak prihvatili sugestiju da to baš ne bi bilo pametno.


Kako ćeš nekome povećati prosječnu mjesečnu mirovinu jednokratnim godišnjim dodatkom, pita predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić.


Dodaje da je iznosom od šest eura po godini staža iskazano veliko nepoštovanje prema ljudima koji su odradili svoj radni vijek.


Stižu i božićnice


Umirovljeničke udruge su, podsjetimo, očekivale da će trajni dodatak na mirovinu biti barem osam eura, a Hrvatska stranka umirovljenika tražila je čak 10 eura, no oporba je u Saboru tada tvrdila da državni proračun ne može izdvojiti više od četiri eura po godini staža za trajni dodatak umirovljenicima.


Blok umirovljenici zajedno još je u listopadu »s indignacijom« odbacio Vladin prijedlog o šest eura po godini staža za koji su rekli da otvoreno vrijeđa dostojanstvo svih hrvatskih umirovljenika i dodali da ministar Marin Piletić i Vlada tim činom šalju jasnu poruku da umirovljenici za njih vrijede svega 50 centi po mjesecu staža.


Osim godišnjeg dodatka, ovih dana brojnim umirovljenicima na račun stižu i božićnice, a isplaćuje ih više od 250 gradova i općina te dvije županije – Bjelovarsko-bilogorska (40 eura za one s mirovinom manjom od 300 eura) i Dubrovačko-neretvanska (145 eura također za one s mirovinom manjom od 300 eura).


U odnosu na prošlu godinu veći su iznosi, ali i cenzusi za ostvarivanje prava na ovu novčanu pomoć.


U Rijeci će umirovljenici s mirovinom nižom od 460 eura, korisnici nacionalne naknade za starije osobe i osobe starije od 65 godina bez osobnog prihoda dobiti 130 eura božićnice, a oni s mirovinom višom od 460 eura, kao i dugotrajno nezaposlene osobe starije od 50 godina, dobit će 100 eura božićnice.


Osijek je povećao cenzus na 520 eura mirovine, kao i iznose božićnica na 60, 80 i 120 eura, ovisno o visini mirovine.


Zadar će isplatiti 53 eura božićnice umirovljenicima s mirovinom manjom 200 eura, s tim da je Zadar uveo mjesečni dodatak za sve umirovljenike kojima mirovina ne prelazi 470 eura, a u prosincu će isplatiti dodatak za listopad, studeni i prosinac u iznosu od 30 do 60 eura, ovisno o primanjima.


Pula umirovljenicima i korisnicima nacionalne naknade za starije osobe daje poklon-bon od 70 eura.