Tema prve panel rasprave u moderiranju Mislava Togonala bio je razvoj riječkog prometnog i logističkog pravca, u kojoj sudjeluju član Uprave Rijeka Gatewaya Tomislav Rosandić, direktor Bina Istra Christian Santaleza,  ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa, operativni direktor Rafinerije i marketinga Ine Goran Pleše, predsjednik Uprave HŽ putnički prijevoz Željko Ukić, voditelj operative Ennaa Transporta Leon Dolušić i član Uprave HŽ infrastruktura Darko Barišić.

Govoreći o Rijeka Gateway-u kao najmodernijem terminalu u ovom dijelu Europe, Tomislav Rosandić podsjetio je na njegove sadašnje kapacitete od 650.000 TEU-a godišnje, a do 2035. godine plan je realizirati drugu fazu i proširenje terminala dodatnom operativnom obalom kojom će se njegovi kapaciteti povećati na 1,1 milijuna TEU-a u što će se uložiti novih 180 milijuna eura. Naravno, istaknuo je Rosandić, za uspješan rad terminala potrebni su i adekvatni prometni kapaciteti, a tu se prije svega misli na nizinsku prugu do Zagreba.

– Trenutno zapošljavamo 350 djelatnika i idemo prema brojci od 400 zaposlenik. Svako naše radno mjesto otvara još tri u pratećim djelatnostima što je, uz razvoj gospodarskih aktivnosti i projekata, možda i najvažnije za Grad Rijeku i cijelu ovu regiju. Naravno, uz sve ekonomske učinke na prodačune lokalne i regionalne samouprave, ali isto tako i na nacionalnoj razini, kazao je Rosandić. Uvriježeni pojam lučkih zaposlenika koji obavljaju težak fizički posao već dugo vremena nije aktualan, a posebice kad su u pitanju najmodernije tehnologije sa viskom razinom automatizacije i daljinskog upravljanja kakve su primjenjene na Rijeka Gateway terminalu.

O učincima ovog terminala, koji je u rujnu krenuo u svoj operativni rad, Rosandić se pozvao na studiju koju je izradila HGK prema kojoj razvoj riječkog lučkog sustava do 2040. godine može donijeti 2,44 milijarde eura ukupne vrijednosti proizvodnje i otvoriti oko 2.500 novih radnih mjesta. Rosandić je dodatno apostorofirao kako u Rijeka Gateway-u ulažu poseban trud da budu dobri susjedi kroz ulaganja i zaštitu okoliša. Čak 90 posto terminala električni je pogonjen što pridonosi eliminaciji buke, a prema njegovim navodima puno se polaže i na zaštitu od svjetlosnog zagađenja, kao i na susstav odvodnje otpšadnih voda. Kako na Rijeka Gateway terminal gleda riječka gradonačelnica Iva Rinčić, htio je čuti Togonal.

– Podržavamo ovaj strateški projekt koji je u skladu s orijentacijom gradske vlasti da se u Rijeci poveća broj bolje plaćenih radnih mjesta. Za sada, nemamo velikih problema s radom terminala, no nastavit ćemo budno pratiti, kazala je Rinčić.

Za gradnju toliko očekivane i potrebne nizinske pruge Član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić najavio je da će, nakon što je u rujnu ove godine cjelokupna dionica buduće 111 kilometara duge dvokolosiječne željezničke pruge od Zagreba do Rijeke, točnije od Karlovca, do konca 2026. godine biti završeno idejni projekti, nakon čega se kreće u samu izgradnji. Na Togonalov upit, Barišić, kao i državni tajnik Mihotić ustrajali su da je 2033. godina realan rok za završetak gradnje nizinske pruge.

– Istina je da se dosad izgubilo dosta vremena, no sada se stvari na gradnji nizinske pruge uvelike ubrzavaju jer su izvjesni izvori njezina financiranja. Kao dio europskog koridora, daje se mogućnost sufinanciranja iz EU sredstava dok o drugom dijelu vodimo ozbiljne razgovore, kazao je Mihotić. Barišić je aposebno apostrofirao ogroman investicijski ciklus s kojim se upravo krenula modernizirati nacionalna mreža željezničke infrastrukture, kojom je u ovom trenutku obuhvaćeno oko 600-ak kilometara pruga, a posebno je apostrofirao kako će do kraja ove godine biti puštena u promet dionica željezničke pruge Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom, a čitav projekt trebao bi biti gotov do kraja srpnja iduće godine, kada će se pustiti u rad kompletan PUSS sustav, odnosno Prometno-upravljački i sigurnosno-signalizacijski sustav. Veliki zahvati koji se odvijaju na željezničkim prugama imaju i svoje naličje u vidu privremenih zastoja. Ipak, voditelj operative Enna Transporta Leon Dolušić rekao je kako u tom pogledu imaju redovite sastanke s predstavnicima HŽ Infrastrukture gdje se operativno odgovaraju kako da se promet odvija što nesmetanije odvija.

– Kao prijevoznici, razumijemo situaciju u kojoj danas moramo nešto žrtvovati da bi sutra vozili brže i efikasnije. Bilo je situacija gdje smo morali angažirati veće resurse kako bi roba stigla na vrijeme, no nastojimo to spriječiti upravo kroz ovu suradnju i dogovotre s HŽ Infrastrukturom

jer nitko se ne veseli zatvaranju pruge, kazao je Dolušić.

Naravno, nakon puštanja u rad druge cijevi tunela Učka te intenzivnih radova na dovršetku spoja s čvorom Matulji, neminovno se povlači pitanje izgradnje željezničkog tunela i punog povezivanja Istre i u tom segmentu, Barišić je poručio kako bi za dvije i pol godine trebala biti gotova studija izvodljivosti i idejni projekt slijedom kojih će se utvrditi točna trasa tog novog tunela u dužini od čak 15 kilometara, nakon čega će se utvrditi i sama dinamika realizacije i način financiranja.

Direktor Bina Istre Christian Santaleza ustvrdio je kako radovi na spoju tunela Učka sa čvorom Matulji napreduju prema planiranoj dinamici premda je riječ o izuzetno kompleksnom terenu, a sve bi trebalo biti završeno do kraja 2026. godine. Na terenu je u operativnim špicama angažirano i do 1.000 radnika, od kojih preko 90 posto čine zaposleni iz lokalnih sredina. Prema Santalezu, mjerenja Bina Istre statističk iskazuju da putovanje od čvora Matulji do tunela Učka traje 20 minuta, pri čemu povremena zatvaranja dionice u prosjeku traju između 5 i 15 minuta. Za izgradnju Istarskog iksa, predstavnik Bina Istre kazao je kako su pripreme u tijeku te da bi taj proces, uključujući i pozitivno mišljenje bruxellesnog Ureda za zaštitu konkuretnosti za taj projekt, trebao biti okončan kroz narednih godinu, dvije nakon čega bi se krenulo u samu realizaciju.

– Izgradnja Istarskog iksa neće imati pozitivne učinke samo za Labin, nego i za Primorsko-goransku županiju jer će se njegovom izgradnjom otvoriti novi koridor prema Lošinju i Krku što će pridonijeti produljenju turističke sezone na tim otocima, poručio je Santalez.

O značaju lučkih terminala za riječku prometnu povezanost najslikovitije je predočio ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa.

– Bez terminala na Brajdici i Rijeka Gateway-a ne bi bilo ni D 404 ni D 403, Rijeka bi sa Zagrebom i dalje bila povezana preko Banskih vrata. Nakon što se zaokruži ta cestovna infrastruktura spojem D 403 sa Žabicom i Rivom, Rijeka će se moći pohvaliti da jedno od najboljih prometnih rješenja u ovom dijelu Europe, kazao je Vukorepa. Za realizacijom Zagrebačke obale, s dubinom gaza od 20 metara, koji osigurana pristajanje najvećih kontejnerskih brodova-matica, kao i na terminalu Brajdica, riječka luka u poziciji je da konkurira najvećim europskim lukama.

– Sa svim projektima koji su pripremi do 2035. godine kontejnerskim prometom ući ćemo u top 10 najvećih europskih kontejnerskih luka. Rekao bih ovako, krenuli smo iz podruma, stigli smo do neba, a ni nebo nam nije granica, optimističan je Vukorepa, podsjećajući i na izrađeni plan daljnjeg razvoja riječke luke do 2035. godine kroz gradnju novog kontejnerskog terminala na industrojskom dijelu Krka, u Omišlju, i novog cestovno-željezničkog mosta. Prema Vukorepi, ta planirana nova dvokolosiječna željeznička pruga prema ovom kvarnerskom otoku najvećim bi dijelom prolazila kroz tunel kako ne bi remetio određenje Krka kao turističke destinacije.

Operativni direktor Rafinerije i marketinga u Ini Goran Pleše kazao je kako je projekt modernizacije Rafinerije Rijeka u Urinju praktički gotov, nova postrojenja su izgrađena i sada slijedi faza testiranja i probni rad do ispunjavanja svih uvjeta za dobivanje uporabne dozvole.

Prema njegovim navodima, od ožujka prošle godine riječka rafinerija radi kontinuirano i punim kapacitetom.

– Modernizacija riječke rafinerije donosi značajne benefite za sigurnost opskrbe jer ćemo biti u mogućnosti u potpunosti ospkrbiti hrvatsko tržište i benzinom i dizelom. Upravo zahvaljujući novom postrojenju za obradu teških ostataka, tom najznačajnijem segmentu cijelog projekta nadogradnje rafinerijskih pogona, Rafinerija nafte Rijeka moći će proizvesti više dizela, što će dodatno osnažiti njezinu konkurentnost i stabilnost opskrbe, zaključio je Pleše. Za krizu koja pogađa srbijanski NIS rekao je da nema nikakve veze s Hrvatskom, ali da će se posljedice osjetiti u regiji, naročito u BiH koja naftne derivate, osim iz Hrvatske, jednim dijelom uvozi iz Srbije i Mađarske. Za proizvodnju i distrubuciju obnovljivog (zelenog) vodika u riječkoj rafineriji, Pleše je kazao da je riječ o projektu vrijednom 50 milijuna eura, koji bi trebao biti realiziran u narednih godinu dana, a u sklopu kojeg je planirana i izgradnja solarne elektrane snage 11 MW koja će ujedno napajati elektrolizator snage 10 MW.