Nacionalne tenzije i revizija povijesti dobar su način za uzburkavanje duhova i osvajanje jeftinih političkih poena. Tom se globalnom trendu priključio i gradonačelnik Trsta, Roberto Dipiazza, koji je na svom Facebook profilu objavio tekst o Osimskim sporazumima.

Ovim su ugovorom 1975. godine komunistička Jugoslavija i Italija regulirali granična pitanja i prava manjina, a obveze su nakon samostalnosti preuzele Hrvatska i Slovenija.

“Trebalo je samo pričekati”

Ugovor je uključivao i sporazum o naknadi za nacionaliziranu ili konfisciranu imovinu u bivšoj zoni B Slobodne teritorije Trsta.

“Ugovor iz Osima jasan je dokaz da oni koji su pregovarali nisu poznavali ni probleme ni teritorij. Bila je 1975. godina, a trebalo je samo pričekati još pet godina – Tito je umro 1980.

S raspadom Jugoslavije pregovori bi bili drukčiji”, napisao je Roberto Dipiazza.

Iako žestoki kritičar Tita, očito mu priznaje utjecaj, računajući da bi pregovori tekli drukčijim tokom nakon smrti jugoslavenskog vođe.

“Ali ono što me najviše smeta jest to što oni koji su trebali pregovarati očito nisu znali raditi svoj posao. Ako zatražiš povrat 100.000 posjeda njihovim zakonitim vlasnicima, nećeš dobiti 100.000, ali 20.000 bi mogao.

Mi nismo dobili natrag ni jednu jedinu opeku. Sram vas bilo, nesposobni”, piše u nastavku komentara.

Podigao kip D’Annunziju

Bez ulaženja u kompleksne politike koje su utjecale na potpisivanje Osimskog ugovora 10. studenog 1975., ovakve izjave 50 godina nakon zasigurno ne potpomažu “izvrsne odnose” između Hrvatske i Italije, kako su si nedavno tepali premijer Plenković i talijanska premijerka Meloni.

Posebno upada u oko činjenica da je Dipiazza član stranke “Forza Italia”, inače koalicijskog partnera i sastavnog dijela vlade Giorgie Meloni.

O njegovim stavovima dovoljno govori i otkrivanje spomenika Gabrieleu D’Annunziju 12. rujna 2019. u Trstu, kojim je obilježio stotu obljetnicu zauzimanja Rijeke.

D’Annunzio je bio jedan od najznačajnijih pripadnika iredentističkog pokreta te duhovni inspirator talijanskog fašizma.

Godine 1919. predvodio je paravojnu postrojbu koja je okupirala hrvatski grad Rijeku i ondje uspostavila paradržavu Talijansku upravu za Kvarner, koja je potrajala 16 mjeseci.

“Bentornato a Trieste”, napisao je Dipiazza tom prilikom te radosno pozirao uz novopostavljenu skulpturu.

Očito se nastavlja jačanje desnice i nacionalizma u Italiji, što, ruku na srce, vidimo i kod nas. Nakon što su 1941. i 1991. postale gotovo svakodnevne teme u našem javnom prostoru, zašto tome sada ne bismo dodali i 1975.?