Iako financijski pokazatelji najvećih građevinskih poduzeća u području izgradnje stambenih i nestambenih zgrada pokazuju rast aktivnosti, što se ogleda u rastu ukupnih prihoda koji su se kumulativno povećali za 8,3 posto, dobit prije oporezivanja im se smanjila, i to za 24,1 posto, pokazuje analiza Ekonomskog instututa u Zagrebu, a usporedno sa smanjenjem dobiti smanjile su se bruto marža i profitabilnost imovine.

Istovremeno, zaduženost najvećih građevinskih poduzeća se povećala, a likvidnost pogoršala. Tako se koeficijent zaduženosti povećao za 19,7 posto, dok se koeficijent tekuće likvidnosti smanjio za 18,5 posto. No, usprkos tim negativnim tendencijama, navodi se u analizi, zaduženost i likvidnost se i dalje nalaze »u ekonomski opravdanim i prihvatljivim okvirima«.

Pad produktivnosti

Budući da je rast ukupnih prihoda u deset vodećih trgovačkih društava u izgradnji stambenih i nestambenih zgrada u 2024. godini bio popraćen nešto manjim rastom broja zaposlenih nego prijašnjih godina, povećala se proizvodnost rada. Naime, u analizi Ekonomskog instituta se navodi da je dosad rast zapošljavanja u građevinskom sektoru bio veći od rasta bruto dodane vrijednosti zbog čega je, kažu, padala produktivnost sektora.

– Rast broja zaposlenih u prvih osam mjeseci ove godine, nastao uslijed uvoza radne snage iz drugih zemalja, nije bio popraćen odgovarajućim rastom građevinske aktivnosti. Konačni rezultat je pad produktivnosti građevinskog sektora. Rezultati provedene analize potvrđuju kako se pad produktivnosti, mjeren bruto dodanom vrijednosti po zaposlenom, očituje i u značajnijem zaostajanju Hrvatske za gospodarski najrazvijenijim zemljama Europske unije, navodi autor analize Goran Butorac.

Tako Belgija, primjerice, uspijeva realizirati gotovo tri puta veću bruto dodanu vrijednost po zaposlenom u građevinskom sektoru nego Hrvatska, Nizozemska i Austrija 2,5 puta, Irska 2,3 puta, a Švedska 2,2 puta.

Stare članice EU-a uspijevaju s manjim brojem zaposlenih realizirati znatno veću dodanu vrijednost sektora u odnosu na nove članice. Prosječna dodana vrijednost po zaposlenom u starim članicama EU-27 u 2024. godini iznosi 71.127 eura, a u novim članicama 37.753 eura. Relativno najveću dodanu vrijednost po zaposlenom ostvaruje Belgija s 100.283 eura. U usporedbi s drugim novijim članicama, Hrvatska se s ostvarenih 35.541 eura nalazi znatno ispod prosjeka drugih članica EU-a. Među novijim zemljama članicama EU-27 najveću dodanu vrijednost građevinarstva po zaposlenom ima Slovačka s 53.584 eura, slijede je Slovenija s 45.954 eura i Litva s 42.546 eura.

Osim sporijeg zapošljavanja, dodatno bi padu produktivnost građevinskog sektora mogao pridonijeti i odljev kvalificirane radne snage u inozemstvo, a taj bi problem mogao postati jedan od glavnih ograničavajućih čimbenika u realizaciji snažnijeg zamaha građevinske aktivnosti u narednom razdoblju, upozorava se u analizi. Dodatan problem u privlačenju djelatnika građevinske struke u Hrvatsku proizlazi iz ispodprosječnih primanja zaposlenih. Naime, prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u građevinarstvu već godinama značajnije zaostaju za prosjekom gospodarstva Republike Hrvatske.

Značajna grana

Činjenica je da je prošlu godinu obilježilo značajnije usporavanje rasta novoizgrađenih stanova, koji je pao na svega 0,6 posto u odnosu na godinu prije, a kako je došlo i do usporavanja rasta izdanih odobrenja za građenje u sektoru stanogradnje, za očekivati je da će i to imati utjecaj na usporavanje aktivnosti u ovom sektoru. U analizi Ekonomskog instituta stoga se zaključuje da bi aktivnosti u drugim sektorima, prije svega u turizmu i industriji, mogle značajno odrediti smjer i dinamiku kretanja građevinskog sektora u nadolazećem razdoblju.

Također se navodi da bi smanjena aktivnost na tržištu nekretnina mogla izazvati negativne multiplikativne učinke na ostale gospodarske sektore poput proizvodnje u rudarstvu i vađenju (šljunak i pijesak), prerađivačke industrije (cement, cigla, staklo, drvena građa, sanitarije, namještaj), poslovnih usluga – projektiranja i sl. što bi se u konačnici moglo negativno odraziti na ukupna gospodarska kretanja u zemlji.

Prema projekcijama HNB-a, građevinski sektor će u idućoj godini nastaviti rasti, ali uz usporavanje ekspanzije na 3 posto, a usporit će se i rast investicija, ali će ostati razmjerno snažan. Kao ključni čimbenik koji će utjecati na građevinski sektor navodi se usporavanje rasta osobne potrošnje zbog očekivanog usporavanja rasta raspoloživog dohotka. Unatoč projekcijama, građevinarstvo ostaje jedna od značajnijih grana hrvatskog gospodarstva što se prije svega ogleda u povećanoj izgradnji građevinske infrastrukture, rastu broja zaposlenih i povećanju bruto dodane vrijednosti.

Bolji uvjeti za radnike

Direktor HUP-ove Udruge poslodavaca u graditeljstvu Mirko Habijanec kaže da građevinske tvrtke, unatoč podacima iz analize, ne bilježe odljev kvalificirane radne snage te ističe postojanje kolektivnog ugovora u graditeljstvu kojim su plaće u Hrvatskoj »malo iznad polovice onih u Njemačkoj«.

– Osim toga, radnik u Njemačkoj nema plaćenu pauzu, ni topli obrok, ni naknadu za minuli rad, a poslodavci to radniku u Hrvatskoj plaćaju, podsjeća Habijenac i dodaje da je satnica u Hrvatskoj, ovisno o vrsti posla koji se obavlja u građevinarstvu, između 6,5 i 12 eura.