Cilj tog sustava uravnoteženja jest da izbjeglice ostanu u zemlji u koju prvo stignu
povezane vijesti
- Hrvatska do kraja 2026. neće morati primati nove izbjeglice, ušla je u EU- skupinu “opterećenih” zemalja
- Međunarodna konferencija o migracijama, identitetu i granicama u Rijeci rasvijetlila goruće pitanje današnjice
- Romana Jerković Kraljić: Odluka Suda Europske unije važna je pobjeda za radnike u Europi
Grupa zemalja, među kojima su osim Hrvatske i Njemačke i Belgija, Bugarska, Estonija, Francuska, Finska, Irska, Litva, Latvija, Nizozemska i Poljska, mogu zatražiti da do kraja 2026. godine, u okviru novog mehanizma solidarnosti EU-a, ne moraju primati dodatne migrante iz drugih država članica, piše Deutsche Welle.
Ovo proizlazi iz analize povjerenika EU-a za unutarnje poslove Magnusa Brunnera o takozvanom „fondu solidarnosti”, koji bi trebao rasteretiti države pod visokim migracijskim pritiskom u sklopu reforme politike pružanja azila EU-a. Prema tom izvješću, ove zemlje se mogu pozvati na činjenicu da se već sada brinu za vrlo velik broj tražitelja azila za koje bi zapravo trebale biti odgovorne druge države članice Europske unije.
Migrantski pritisak
Te zemlje će, zbog migrantskog pritiska proteklih godina kao i opasnosti od novog pritiska, biti djelomično ili potpuno izuzete od drugih oblika solidarnosti, poput novčanih uplata ili materijalnih doprinosa. Te oblike potpore teoretski mogu pružiti države članice EU-a koje ne žele primati izbjeglice.
Kao zemlje koje će iduće godine zbog visokog migracijskog pritiska imati pravo na solidarnost drugih članica EU-a, Komisija u svojoj analizi navodi Grčku i Cipar te Španjolsku i Italiju. Grčka i Cipar suočeni su, prema izvješću, s neproporcionalno velikim brojem dolazaka tijekom protekle godine, dok su Španjolska i Italija opterećene brojnim plovilima koje dolaze preko Sredozemlja.
Stroža politika
Brunner je naglasio da stroža azilna politika već sada pokazuje rezultate.
“Nezakonita migracija smanjena je u protekloj godini za 35 posto”, rekao je.
Izvješće, koje je sada po prvi put predstavljeno, smatra se ključnim korakom u provedbi reforme europskog sustava azila (GEAS), koja uključuje i mehanizam solidarnosti radi rasterećenja država članica posebno pogođenih migracijama.
Cilj tog sustava uravnoteženja jest da izbjeglice ostanu u zemlji u koju prvo stignu, a ne da, primjerice, dalje putuju u Njemačku. Države poput Grčke ili Italije trebale bi, osim toga, provoditi ubrzane postupke azila na vanjskim granicama. Zauzvrat bi trebale biti rasterećene zemlje EU-a u koje dolazi najviše migranata, piše DW.
