Gradonačelnica Iva Rinčić u društvu svog kolege Gregora Strmčnika iz Ankarana / Foto NIKOLA BLAGOJEVIĆ
Pravo na zdrav život je ustavno pravo, a prekomjerno narušavanje okoliša predstavlja njegovu povredu. Građani mogu tražiti odštetu jer se radi o utjecajima izvan uobičajenih situacija. Sudovi nisu mjesto sreće, ali pravo na odštetu postoji, zaključio je Matija Miloš.
povezane vijesti
RIJEKA U prepunoj riječkoj Gradskoj vijećnici, gdje se tražilo mjesto više, održana je tribina koja je okupila građane koji imaju problema s bukom i svjetlosnim onečišćenjem te osjećajem nemoći u svezi s tim.
– Miran san, ustavno pravo na zdrav život, žrtvuje se zbog stranog profita, kazali su okupljeni građani prije tribine, kao razlog zašto su došli na ovo okupljanje u “gradsku kuću”.
Tribina pod nazivom Tribina pod nazivom “Utjecaj kontejnerskih terminala Brajdica i Zagrebačka obala na svakodnevni život građana – ugroženost bukom i svjetlosnim onečišćenjem – je li ugroženo ustavno pravo građana na zdrav život?”, okupila je građane izmrcvarene nesanicom, stručnjake iz akademske zajednice te predstavnike Lučke uprave i Grada Rijeke, uz gosta iz Slovenije točnije Ankarana s istim problemom. Tema, koja traje godinama, sada je eskalirala s novim kontejnerskim terminalom na zapadnom dijelu grada.
Noćna buka
Azra Zubić-Zec, predsjednica Vijeća MO Centar–Sušak i organizatorica, podsjetila je da otvaranje nove operativne obale nije donijelo olakšanje, već izraženiji i to pretežno noćni problem.
– Nitko nije protiv rada terminala – naprotiv, drago nam je da postoji i da se radi, ali sve moramo gledati u kontekstu suživota. Najveći problem je noćna buka. Mjerenja su pokazala da na mnogim točkama razina buke prelazi dopuštene vrijednosti. Minimum dobre volje bio bi da se barem u noćnim satima izbjegnu takve aktivnosti – to bi bio kompromis, poručila je Zec.
Gradonačelnica Iva Rinčić, prepoznavši političku težinu problema, istaknula je da Rijeka “ne može ostati po strani”, iako nema izravnu nadležnost.
– Razvoj luke mora biti održiv, ali ni jedan gospodarski interes ne smije biti iznad prava građana na zdrav i dostojanstven život, poručila je Rinčić, najavivši sustav kontinuiranog praćenja buke. Održali smo niz razgovora s Lučkom upravom i koncesionarima, posljednji razgovor bio je u rujnu, kada smo dobili obećanja o konkretnim mjerama. Tražit ćemo dodatna rješenja, naglasila je Rinčić.
Lidija Runko-Luttenberger, govorila je o “energetskom onečišćenju” koje uzrokuje nesanicu, stres, bolesti srca i mentalne poremećaje. Kritizirala je zastarjeli Akcijski plan upravljanja bukom, ističući da je Rijeka “jedinstven primjer u svijetu” u kojoj je moderno lučko postrojenje usred grada.
– Lučka uprava mora komunicirati s građanima i postavljati jasne uvjete koncesionarima, inače će ljudi početi tražiti odštetu – i imat će na to pravo, rekla je Runko-Lutenberger.
️Axel Luttenberger kritizirao je Lučku upravu, podsjetivši da je ona javna ustanova i da profit ne bi trebao biti bitan, već interes građana. Posebno je naglasio infrastrukturni apsurd. Dok je korist od koncesija minorna, luka se oslanja na željezničku infrastrukturu iz 1873. godine. O projektu ravničarske pruge govori se od 1970. godine, rekao je Luttenberger.

Lidija Runko-Luttenberger, Azra Zubić-Zec, Ivica Samardžić, Axel Luttenberger, Matija Miloš / Foto NIKOLA BLAGOJEVIĆ
“Građani mogu tražiti odštetu”
️Stručnjak za ustavno pravo Matija Miloš bio je nedvosmislen. Pravo na zdrav život je ustavno pravo, a prekomjerno narušavanje okoliša predstavlja njegovu povredu.
– Ustav ne poznaje pravo na razvoj koje bi bilo iznad prava na zdrav okoliš. Ako institucije ne reagiraju, to je protuustavno, izjavio je Miloš, otvarajući pravni put za građane.
– Građani mogu tražiti odštetu jer se radi o utjecajima izvan uobičajenih situacija. Sudovi nisu mjesto sreće, ali pravo na odštetu postoji, zaključio je Miloš.
“Naklonili smo se novcu”
Pljesak je dobio Gregor Strmčnik, načelnik Općine Ankaran, koji je iznio iskustvo luke Koper, od koje se Ankaran odvojio kao najmlađa općina u Sloveniji upravo zbog luke.
– Ono što sam vidio i čuo u Rijeci – to je kao kod nas doma. Drago mi je da će glas do Ljubljane doći preko Rijeke. Naklonili smo se novcu. Ali nije tako svugdje u svijetu, kaže Strmčnik.
– Kao pomorac plovio sam i obišao cijeli svijet. U razvijenim gradovima teret se ne prekrcava noću ni nedjeljom. Zbog dolaska kapitala prihvaćamo sve uvjete.
Strmčnik je postavio ključno pitanje suverenosti gradske vlasti.
– Ako se grad pita za produženje radnog vremena kafića, zašto se ne pita isto za rad kontejnerskog terminala?
Predstavnik Lučke uprave, Rajko Jurman, ponovio je da kontrole kažu da je buka u dozvoljenim granicama, ali je priznao postojanje problema.
– Pokrenuli smo postupke za nabavu sustava koji će omogućiti priključivanje brodova na struju i time ukloniti buku brodskih motora. Buka ne zavisi samo od terminala već i od broda, kaže Jurman.
“Degradiraju se elitni kvartovi”
Urbanistički neuspjeh postavljanja terminala u centar grada bio je u fokusu Zorana Frkovića, predsjednika MO Potok. Upozorio je da buka s istoka sada seli i na zapad, a da se lučkim razvojem degradiraju elitni riječki kvartovi.
– Problem je u tome što su kontejnerski terminali stavljeni u sam centar grada. Neki od elitnih kvartova, poput Pećina izgubili su nekadašnji elitni status te se smanjuje broj stanovnika, rekao je Frković.

Prepuna gradska vijećnica nenaspavanih građana / Foto NIKOLA BLAGOJEVIĆ
“Vratite nam mrak i tišinu”
Bilo je riječi i o tome da zbog problema s kontejnerskim terminalom opada i cijena nekretnina. Međutim tu ima razlike, i da neće profitirati oni koji su kupili nekretnine nakon što je terminal već izgrađen, pa misle da će profitirati odštetom. To je isto kao da netko kupi stan pokraj aerodroma pa se žali na buku, ali ako se izgradi aerodrom u već rezidencijalnom naselju to je već druga stvar kada je u pitanju odšteta. Osim o cijenama nekretnina i mogućim odštetama, većina poruka građana bila je i emotivna i simbolična pa i u obliku pisanih parola poput one – “Vratite nam mrak i tišinu”.
Tribina je završena emotivnim žalopojkama pojedinih stanovnica Turnića.
– Budimo se umorni, neispavani i nikoga nije briga, rekla je jedna stanovnica zapadnog dijela Rijeke uz glasni pljesak podrške.
Dijalog je uspostavljen, svi su se akteri odazvali, ali osjećaj da problem neće biti riješen i dalje je dominantan.
– Mi smo ovdje živjeli, a kontejnerski terminal je došao tek kasnije, zaključila je tribinu Zubić-Zec.