CRIKVENICA – Povodom iznimno važne obljetnice, 1100 godina od uspostave Hrvatskog Kraljevstva, Crikvenica je jučer postala domaćin međunarodnog znanstvenog skupa “Crikvenica, obljetnice i baština – prigodom 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva”.

Skup je okupio istaknute stručnjake iz područja prava, povijesti, književnosti i kulturne baštine. Potaknuo je znanstvenu raspravu o ključnim momentima hrvatske državnosti, ali i istaknuo Crikvenicu kao grad bogate povijesti i kulturnog nasljeđa. Kroz izlaganja domaćih i stranih znanstvenika, rasvijetljen je pravno-politički razvoj Vinodola i Crikvenice, značaj Matice hrvatske, uloga pavlinskog samostana, kao i upravno ustrojstvo Selca u različitim povijesnim razdobljima. Poseban naglasak stavljen je na lik kralja Tomislava u književnosti i kazalištu te na doprinos iseljenika iz crikveničkog kraja u turbulentnim vremenima europske povijesti.

Foto Nikola BLAGOJEVIĆ

Prilika za reafirmacijom

Kako ističu organizatori – Grad Crikvenica, Muzej grada Crikvenice i Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, za Crikvenicu ovaj skup predstavlja priliku za reafirmaciju vlastite povijesne važnosti unutar šireg nacionalnog konteksta. Grad se time pozicionira kao mjesto susreta znanosti, kulture i identiteta, ali i kao prostor u kojem se baština ne samo čuva, već i aktivno interpretira i prenosi budućim generacijama. Ravnateljica Muzeja grada Crikvenice Silvija Huljina pojasnila je kako je uopće došlo do organizacije ovoga skupa u Crikvenici.

– U travnju ove godine Muzej grada Crikvenice je u suradnji s Družbom Braća Hrvatskog Zmaja organizirao znanstveno-popularno predavanje “Tomislav i 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva 925. – 2025.”, koje je održao dr. sc. Željko Bartulović. Tom prilikom je iskazana želja, ali i potreba za organizacijom skupa koji bi tematski obradio ovu važnu obljetnicu te prikazao naš grad kroz prošlost. Zahvaljujući radu znanstvenog i organizacijskog odbora, danas smo okupili uistinu velika i značajna imena hrvatske znanstvene i stručne zajednice. Čak 12 zanimljivih predavanja obuhvatit će raznovrsne teme iz naše zavičajne povijesti ili one u izravnoj vezi s ovogodišnjom obljetnicom – kazala je Silvija Huljina.

Foto Nikola Blagojević

Skup je otvorila gradonačelnica Crikvenice Ivona Matošić Gašparović, ujedno predsjednica Organizacijskog odbora skupa. Nazočila je i Ines Kassal Andrašević, predsjednica Gradskog vijeća Crikvenice.

– Posebno me veseli što su teme koje se danas ovdje obrađuju usko vezane uz naše područje, područje grada Crikvenice i Vinodola, kao i činjenica da skup okuplja renomirana imena znanstvene zajednice i stručnjaka. Ono što je posebna vrijednost ovog skupa je to što ćemo po njegovom završetku sve radove i istraživanja objaviti u zborniku koji će ostati trajni spomen na ovo događanje. Nadam se da će ono postati praksa u budućnosti i da će se ova suradnja nastaviti i dalje – kazala je Ivona Matošić Gašparović.

Foto Nikola Blagojević

Brojna predavanja

Međunarodni skup je počeo izlaganjem dr. sc. Željka Bartulovića, ujedno i predsjednika Znanstvenog odbora skupa, pod nazivom “Iz državnopravne povijesti srednjovjekovnog Vinodola i Crikvenice – prigodom 1100. obljetnice rexa Tomislava i 800. obljetnice vlasti Krčkih knezova nad Vinodolom”. Dr. sc. Stipe Botica je održao predavanje “Matica hrvatska u službi hrvatskog naroda”.

Uslijedilo je predavanje beogradskog profesora Zorana Mirkovića pod nazivom “O Vinodolskom zakonu – mestu i značaju statuta pisanih na narodnom jeziku u istoriji slovenskih prava”. Mađarski predavači Ladislav Heka i Ildiko Szondi održali su predavanje “Crikvenica u planovima i programima Ugarske vlade u vrijeme dualizma”. Maja Polić je govorila o Selcu koncem 19. i početkom 20. stoljeća s aspekta pravno-političke i društvene povijesti.

Ines Matić Matešković izložila je pravno-povijesne temelje osnutka pavlinskog samostana u Crikvenici u svjetlu radova akademika Luje Margetića.

Videovezom se javio John P. Kraljić, s temom “Iseljenici iz crikveničkog područja za vrijeme Španjolskog građanskog rata”.

Marijana Trinajstić je predstavila lik kralja Tomislava u hrvatskoj književnosti, s osvrtom na stvaralaštvo Vladimira Nazora.

Luka Nalis je govorio o državnopravnoj aproprijaciji srednjovjekovne Hrvatske i kralja Tomislava u drami Tomislav Stjepana Miletića.

Goran Crnković je imao predavanje “Još o hrvatskoj vladarskoj kruni”. Luka

Krznarić je govorio o upravnoj povijesti Općine Selce u doba Nezavisne Države Hrvatske 1941. godine, a Stefani Jadro Štefančić o upravnom ustrojstvu Općine Selce 1939. godine.