RIJEKA – Svi timovi Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije u prvih devet mjeseci ove godine obavili su ukupno 25.489 intervencija na terenu, što je 1,5 posto manje nego u istom periodu prošle godine. Pregledano je 11.538 pacijenata u prostorima za reanimaciju, što je pak 9,1 posto manje nego u 2024. godini, a kako kaže ravnateljica Zavoda dr. Senka Kajčić, uspoređujući broj intervencija tijekom ljetnih mjeseci, ove je godine obavljen veći broj hitnih medicinskih intervencija u lipnju i rujnu nego u 2024. godini, dok je broj medicinskih intervencija bio manji nego u srpnju i kolovozu u odnosu na isti period prošle godine.

Sanitetski prijevoz

– Prava špica turističke sezone je iza nas, iako se još uvijek osjeti prisutnost gostiju, posebno u turističkim središtima poput Crikvenice, Krka, Cresa, Raba i Malog Lošinja. Tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna obavljena je 12.931 intervencija na terenu te je zbrinuto 13.257 pacijenata, od čega 13,33 posto čine stranci. Stranci su češće sudjelovali i bili ozlijeđeni u nesrećama u odnosu na domaće, 29 posto u odnosu na 18,48 posto. Hitna medicinska služba se najčešće pozivala zbog neprometnih i prometnih nesreća, bolesti srca i krvožilnog sustava, te stanja vezana uz poremećaje stanja svijesti koja zahtijevaju čim je moguće brži dolazak medicinskog tima do pacijenta, kao i najbrži način prijevoza pacijenta do bolnice, bez obzira na dob ozlijeđene ili oboljele osobe. U prostorima za reanimaciju u istom periodu pregledana su 6.462 pacijenta, od čega su 22,8 posto bili stranci. U prvih devet mjeseci najveći broj intervencija odradili su kopneni timovi. Svaka intervencija koja se obavi brzom brodicom ili hitnom helikopterskom medicinskom službom uključuje i kopnene timove s obzirom na potrebu za prijevozom pacijenata s helidroma Delta ili pristaništa Porto Baroš do bolničke zdravstvene ustanove. Govoreći o turističkoj sezoni i turističkim sjedištima, ne smijemo zaboraviti niti naše ispostave u Gorskom kotaru koje tijekom cijele godine imaju podjednak broj intervencija bez značajnijih povećanja tijekom ljetnih mjeseci. Uz prijevoze nepokretnih i teško pokretnih pacijenata, te pacijenata kojima zbog prirode bolesti nije dozvoljeno kretanje, timovi sanitetskog prijevoza prevezu i značajan broj pacijenata koje timovi hitne službe dovezu u bolnicu, a koji nakon obrade i potrebnog liječenja budu otpušteni doma na kućno liječenje. U prvih devet mjeseci timovi sanitetskog prijevoza obavili su 52.953 sanitetska prijevoza, rezimira Kajčić.

Senka Kajčić,
SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Tijekom ljetnih mjeseci ove godine mogao se steći dojam da su helikopteri letjeli puno više nego prošlog ljeta i teško da je bilo dana kada se nad riječkim područjem nije mogao vidjeti žuti helikopter. Kajčić potvrđuje da Hitna helikopterska medicinska služba bilježi porast broja intervencija u 2025. u odnosu na 2024. godinu.

– Ovu i prošlu godinu ne možemo u potpunosti uspoređivati, s obzirom na to da je tek s 1. srpnja 2024. godine uspostavljena 24-satna aktivnost HHMS-a. Uzimajući u obzir broj intervencija od lipnja do rujna ove godine u odnosu na prošlu, imamo porast broja intervencija od 25 posto, što je i bilo za očekivati s obzirom na razvoj HHMS-a, koji je i dalje u začecima. Za potpuni razvoj službe potrebno je puno više vremena. Veći broj HHMS intervencija se bilježi iz više razloga, a najznačajniji je zbog aktivacije s područja iz kojih se prošle godine značajno manje koristio HHMS za zbrinjavanje pacijenata te zbog uspostave 24-satne aktivnosti, objašnjava Kajčić.

Aktivacija helikoptera je najvećim dijelom bila povezana uz prometne i neprometne nesreće, bolesti srca i krvožilnog sustava, moždanog udara, ali i drugih životno ugrožavajućih stanja. S obzirom na to da HHMS baza Rijeka pokriva područje Istarske, Ličko-senjske te sjevernog dijela Zadarske županije, tim HHMS-a je bilo moguće pronaći u najudaljenijim područjima tih županija kao što su otoci Premuda, Silba, Olib, ali isto tako i u kopnenom dijelu, primjerice na Plitvičkim jezerima, u Korenici, Gospiću, Plešcu, Gerovu, Umagu, gdje god je, na području koje pokriva, postojala potreba.

– Helikopter se koristio za one pacijente koji su imali indikaciju za njegovu aktivaciju bez obzira na to radi li se o domicilnom stanovništvu ili o strancima, a značajno veći broj intervencija bio je za domicilno stanovništvo u odnosu na strance. Što se tiče HHMS intervencija vezanih uz djecu, u ljetnom periodu ih je bilo čak 13,4 posto, a u istom periodu su bile samo dvije intervencije vezane uz komplikacije u trudnoći. Svaka intervencija je zahtjevna na svoj način i bilo bi neozbiljno izdvojiti samo jednu. Neke su zahtjevne vezano uz vremenske prilike i mjesto slijetanja, dok su druge zahtjevne vezano uz medicinsko stanje pacijenta, kod nekih je prisutna i kombinacija navedenih čimbenika. Općenito gledajući, ipak možemo reći kako je svaka intervencija vezana uz zbrinjavanje djece najzahtjevnija, ističe Kajčić.

Život nema cijenu

Ona ponavlja da je godinu i pol dana za hitnu helikoptersku medicinsku službu vrlo kratak period, pa je sukladno tome još uvijek nezahvalno govoriti koliko je prisutnost ovakvog vida intervencije poboljšala same ishode liječenja, ali kada znamo da pojedina stanja i bolesti čiji je ishod liječenja vremenski ovisan i koja zahtijevaju čim je ranije moguću opskrbu i dolazak u bolnicu kako bi se spasio život, te smanjile komplikacije i poboljšao ishod liječenja, jasno je da njeno uvođenje ima smisla.

– Kao primjer možemo uzeti životno ugroženog pacijenta, bez obzira na uzrok, s jednog od naših otoka, Raba, Lošinja, Suska ili Unija. Ranije je u najboljem slučaju za dolazak pacijenta u bolnicu s Raba ili Lošinja trebalo minimalno dva sata kada je intervencija bila u savršenom tajmingu s trajektima, dok je za Susak i Unije to vrijeme bilo značajno duže. Sada se te pacijente preveze u bolnicu za nešto više od sat vremena, što je uistinu značajno skraćenje vremena dolaska pacijenta do bolnice u stanjima koja zahtijevaju čim je moguće brži dolazak medicinskog tima do pacijenta, kao i najbrži način prijevoza pacijenta do bolnice, bez obzira na dob ozlijeđene ili oboljele osobe. Život nema cijenu, a uvođenjem HHMS-a je spašen značajan broj ljudskih života, zaključuje Kajčić.

Važna uloga brzih brodica

Brze brodice također imaju svoju značajnu ulogu u spašavanju životno ugroženih pacijenata i njihovom transportu s otoka. Kako kaže Kajčić, one su velika pomoć za udaljena otočna područja, posebno u situacijama kada je zbog vremenskih prilika otežan ili čak nemoguć dolazak do pacijenta ili transport pacijenta do bolničke zdravstvene ustanove drugim prijevoznim sredstvima.

– Opremljene su kompletnom opremom poput cestovnih vozila hitne medicinske službe te značajan doprinos pružaju prilikom potrebe za prijevozom više ozlijeđenih/oboljelih osoba istovremeno te se koriste u spašavanju pacijenata kada je to najbrži način transporta, posebno u nepovoljnim vremenskim uvjetima kada su druga prijevozna sredstva nedostupna. Zajedničkom sinergijom kopnenih, pomorskih i zračnih timova značajno se povećava dostupnost hitne medicinske službe na području cijelog PGŽ-a, kaže Kajčić.

Izgradnja Zdravstvenog centra na Rujevici

U tijeku je izgradnja Zdravstvenog centra na Rujevici koja bi u brojnim segmentima trebala unaprijediti rad Zavoda za hitnu medicinu PGŽ-a.

– Izgradnja Zdravstvenog centra Rujevica Zapad je vrlo vrijedna investicija Primorsko-goranske županije, koja prati i prepoznaje važnost rada Zavoda i potrebe za dobro organiziranom izvanbolničkom hitnom medicinskom službom te je svjesna važnosti kvalitetne zdravstvene skrbi na području cijele županije. U suradnji Županije i Grada Rijeke na jednoj lokaciji objedinit će se svi sadržaji neophodni za funkcioniranje Zavoda: prostori radionice i garaže za vozila te smještajni kapaciteti za sve djelatnike Ispostave Rijeka na jednom mjestu: hitne medicinske službe, sanitetskog prijevoza, edukacijskih prostora i ravnateljstva. Zavod za hitnu medicinu PGŽ-a dobit će novi, značajno veći, namjenski građen, funkcionalan prostor, neophodan za daljnji razvoj i napredak službe, smatra Kajčić.