Koncem rujna Grad Novalja bio je domaćin 7. tematske sjednice saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport, posvećene pravima djece koja žive na otocima.

Cilj ove sjednice bio je potaknuti konstruktivnu raspravu o aktualnim izazovima u poštovanju prava djece koja žive na otocima, ali i ubrzati rješenjima postojećih problema. Na prvi pogled sjednica je pomalo zbunjujećeg naziva jer se prema svim važećim hrvatskim zakonima prava djece koja žive na otocima ne razlikuju od prava djece koja žive bilo gdje drugdje u Hrvatskoj, pa i u većem dijelu svijeta. Prava su istina ista, no mogućnosti su ono što čini razliku. I sami smo na stranicama Otočnog Novog lista problematizirali stanje pojedinih elementa infrastrukture koji diskriminiraju djecu na otocima. Primjerice one koja se odnosi na sportske aktivnosti.

Talent koji otočna djeca posjeduju znatno će se teže realizirati od talenta koji imaju njihovi vršnjaci u gradovima, ili mjestima blizu velikih centara. Slično je i u domeni kulture i umjetnosti, srednjeg školstva, visokoškolskog obrazovanja, da istaknemo samo najvažnije. Ipak, svjesnost da problemi postoje, pa i činjenica da je sjednica izmještena u Novalju, dakle na otok Pag, pokazuje želju da se probleme sagleda na način kako to oni i zaslužuju, da se o njima informira tamo gdje nastaju i postoje. Mada, reći će mnogi otočani – kad će konačno »dobra volja« prerasti u zakonske akte i konkretne akcije koje je apsolutno dužna osigurati najviša, državna razina.

O izazovima s kojima se nose različiti sustavi u nastojanjima da se prava djece na otocima poštuju, govorili su predstavnici resornih ministarstava, akademske zajednice, kao i djelatnici javnih ustanova i civilnog društva koja se bave djecom i dječjim pravima.

Prednosti života na otoku

Sjednicu je otvorila predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović zahvalivši na odzivu svih pozvanih, osoba koje su o toj temi mogle meritorno govoriti. Prava djeteta, naglasila je, u fokusu su svakodnevnog rada Odbora za obitelj, mlade i sport, pa tako i prava djeteta u specifičnim okolnostima kao što su otočne zajednice.

U raspravi je sudjelovao i Ivan Dabo, član Odbora, koji je govorio iz perspektive gradonačelnika Novalje. I to o problemima s kojima se svakodnevno susreće te ih aktivno rješava na dobrobit djece svoga grada, ali i cijele otočne zajednice.

– Grad Novalja kontinuirano ulaže kako bi djeca imala jednake uvjete za obrazovanje, zdravlje i razvoj kao i njihovi vršnjaci na kopnu. Upravo ulaganja u djecu ključ su opstanka i razvoja otočnih sredina, istaknuo je Dabo.

Danica Baričević, zastupnica u Hrvatskom saboru, s obzirom da i sama dolazi s otoka, iz »prve je ruke« navela probleme s kojima se struka i politika suočavaju u nastojanjima da ograničenja koje donosi život na otocima ne budu ujedno i ograničenja u ostvarivanju prava otočana i njihove djece. S druge strane, navela je i primjer dobre prakse – osiguravanje potrebne skrbi djeci s teškoćama, a koji se kroz zajednički projekt realiziraju na području otoka, u suradnji Splitsko-dalmatinske županije, jedinica lokalne i regionalne samouprave na otocima, Centra »Juraj Bonači« i resornih ministarstava.

Doc. dr. sc. Toni Maglica osvrnuo se na održavanje mentalnog zdravlja djece, istaknuvši kako se ne radi o odsustvu bolesti, već stanju dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, radi produktivno, plodonosno te doprinosi zajednici. Dakako, na otocima pronalazimo i niz prednosti, gotovo nepoznatih izvan otočnih zajednica. Dr. Maglica je tako podsjetio i na prednosti koje život na otocima donosi – manje buke, kontakt s prirodom, dinamičniji razvoj tjelesnih aktivnosti, manje rizičnih ponašanja, zajedništvo i socijalna povezanost te razvoj samostalnosti. Dodali bismo tu i veću snalažljivost u svakodnevnim aktivnostima, manju ovisnost o odlascima u trgovačke centre, bolji odnos prema zbrinjavnju otpada odnosno veću ekološku svijest i pošteniji odnos prema prirodi i njezinim resursima. Svakako treba istaknuti i znatno kvalitetniju i zdraviju prehranu zbog većeg udjela namirnica iz mora.

Naveo je Maglica i određene nedostatke kao što su ograničeni pristup nizu usluga, prometnu izoliranost, manjak stručne podrške, rizik od depopulacije koja donosi smanjenje standarda i neizvjesnu budućnost. Što je svakako jedan od najsnažnijih okidača za iseljavanje. Ono na što se dodatno fokusirao Maglica, jest stav kako želje djeteta nisu identične pravima djeteta i da je u tom smislu uloga odraslih sasvim jasna: pružiti stabilnost, podršku, voditi i usmjeravati kako bi djeca odrasla u samostalne i odgovorne odrasle osobe.

Gotovo svi sudionici sjednice detektirali su problem nedostatka stručnjaka iz područja socijalne skrbi, zdravstva te odgoja i obrazovanja. Taj problem prepoznat je na nacionalnoj razini, ali na otocima se njegovo postojanje dodatno osjeća zbog prometne izoliranosti. Sva resorna ministarstva i jedinice lokalne i regionalne samouprave aktivno rješavaju ove probleme uvođenjem različitih mobilnih timova, razvojem telemedicine, kao i uvođenjem otočne iskaznice za besplatan linijski prijevoz.

Prometna izoliranost

Veliko odobravanje i podršku svih sudionika dobila su djeca sudionici ove sjednice, predstavnici učeničkih vijeća OŠ A. G. Matoša iz Novalje – Anelie Blažević i Lukas Gligora, kao i Srednje škole Bartula Kašića iz Paga – Lucija Šljivo i Leonardo Vokal – koji su u svojim izlaganjima naveli probleme i prednosti iz svog iskustva življenja na otoku.

Glavni detektirani nedostatak je prometna izoliranost, osobito nedostatak javnog prijevoza unutar otoka, te smanjeni broj mogućnosti izbora srednjoškolskih programa, zbog čega često moraju napuštati obiteljski dom radi školovanja u odabranim obrazovnim smjerovima koji nisu dostupni na otocima. Prednostima svoga odrastanja na otoku smatraju »zimske tišine« u kojima se kvalitetno mogu posvetiti sebi, realizaciji svojih planova i želja, ali i ljetne turističke pohode u kojima imaju priliku vidjeti i naučiti različite nove stvari.

Sva djeca sudionici rasprave pohvalila su dostupnost sportova i mogućnosti koje kroz bavljenje sportom mogu ostvariti na svom otoku. Zaključno, misao izrečena na sjednici upućena svim sudionicima je da otoke nismo naslijedili, nego smo ih posudili od naše djece, stoga svako ulaganje u djecu na otocima, u kvalitetu njihova života, u mogućnosti koje im otvaramo da ostanu, žive i rade na otoku nije trošak, nego ulaganje u budućnost otoka. I djece na njima.

Dodali bismo na kraju – koliko će djece ostati na otocima ovisi upravo o svjesnosti problema iznesenih na sjednici, njihovom uvažavanju i rješavanju. Jer, kako je istaknuto, želje i prava djece nisu isto. Već i obaveza odlazaka s otoka zbog određenog usmjerenja na srednjoškolsko obrazovanje može značiti trajno iseljavanje. Što je uostalom jedan od najvećih problema i ne samo otoka, nego i cjelokupnosti današnje Hrvatske.

 Ulaganja u djecu ključ su opstanka i razvoja otočnih sredina

Ivan Dabo