Novo istraživanje globalne agencije za istraživanje javnog mnijenja Ipsos sugerira da je većina Europljana protiv „rezanja“ Zelenog plana (Green Deal) i podržava da usvojena regulativa jačanja ljudskih prava i zaštite okoliša ostane unatoč najavljenom povlačenju mjera koje retroaktivno zagovara Unija.

Nova anketa Ipsosa otkriva da čak 75% građana u 10 europskih zemalja smatra da je važno da Europska unija (EU) i dalje podržava vlastite zakone o zaštiti okoliša.

Istraživanje provedeno na uzorku od 10.861 osobi koje su zajednički naručili svjetske nevladine organizcije Amnesty International i Global Witness također je otkrilo da oko tri četvrtine ispitanika smatra da bi velike europske kompanije trebale biti odgovorne za ljudska prava (75%) i štetu nanesene okolišu (77%) diljem svijeta. Rezultati istraživanja dolaze u vrijeme kada EU razmatra poteze kojima bi drastično oslabili instrumenti zaštite okoliša i ljudskih prava, a očekuje se da će Europski parlament 13. listopada glasati o nizu zakona koji su dio povlačenja bloka „Zelenog plana“.

EU mora se oduprijeti korporativnim nasilnicima

Parlamentarci će odlučiti hoće li ozbiljno ograničiti opseg i ključne odredbe prekretničke Direktive o dubinskoj analizi korporativne održivosti (CSDDD), donesene tek prošle godine.

Europski parlament 3. travnja ove godine usvojio je prijedlog „Zaustavi sat“, odgađajući primjenu spomenute direktive CSDDD-a za godinu dana, do srpnja 2027.

Anketa Ipsosa pokazuju da 58% ispitanika podržava CSDDD, u usporedbi sa samo 9% koji se protive toj zaštiti. Pitanje je zašto su europarlamentarci tako lako odustali od vlastitih zakona?

Roberta Metsola, predsjednica Europskog parlamenta / Pixsell

Beate Beller, viša aktivistica udruge Global Witness EU upozorava da se Unija mora oduprijeti lobistima krupnog kapitala koji guraju retrogradnu intervenciju u ranije donesene zakone

– Europljani šalju Bruxellesu snažnu poruku podrške hitnim klimatskim akcijama i zaštiti ljudskih prava. Europska unija mora ispuniti svoje obaveze i oduprijeti se lobistima koji pokušavaju potaknuti utrku prema dnu. Kompanije imaju ključnu odgovornost drastično smanjiti emisije štetnih plinova i moraju biti obavezne odmah poduzeti mjere za rješavanje klimatske krize, istaknula je Beller. Još oštrija bila je Agnès Callamard, glavna tajnica Amnesty Internationala.

– Ljudi u Europi žele zaštitu ljudskih prava i klime – a ne slabija pravila. Ukidanje tih zaštitnih mjera služilo bi samo uskim interesima milijardera i velikih tvrtki. Nije prekasno za promjenu kursa. Europski parlament sada mora pokazati hrabrost, oduprijeti se korporativnim nasilnicima i braniti ove zakone u ime ljudi koje predstavlja i planeta na koji svi ovisimo, ističe Callamard,

Ipsos je proveo anketu u 10 europskih zemalja u Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Litvi, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Španjolskoj i Švedskoj, među ispitanicima u dobi od 16 do 75 godina. Dobiveni uzorci reprezentativni su za nacionalne populacije s kvotama prema dobi, spolu, regiji i radnom statusu.

Europski parlament treba povući štetne prijedloge 

Važno je napomenuti da bi razultati mogli ukazivati ​​na to da većina ljudi ipak razumije da poduzimanje klimatskih akcija ne znači nužno povećavanje ekonomskih troškova za kućanstva. Iako je čak 87% građana EU reklo je da su se troškovi života u njihovoj zemlji povećali u posljednjih 12 mjeseci, samo 13% ispitanika reklo je da su politike Europske unije za borbu protiv klimatskih promjena najodgovornije za porast troškova kućanstva među više ponuđenih odgovora o razlozima poskupljenja kućnog budžeta.

Više od polovice (53%) također je reklo da je sada još važnije da EU poštuje vlastite zakone o zaštiti okoliša s obzirom da je aktualna američka administracija unazadila vlastitu regulativu zaštite okoliša. Samo 10% Europljana smatra da je to manje važno.

Foto: Pixabay / Kevin Snyman

Građani i planet ispred korporativne dobiti

Vrijedi podsjetiti da je da presudna direktivu  CSDDD – zakonski obavezuje velike tvrtke koje posluju u EU da identificiraju, spriječe i ublaže svaki negativan utjecaj svojeg poslovanja na ljudska prava i okoliš diljem svijeta.

Proglašeni prekretničkim zakonom, ovi su propisi osmišljeni kako bi ispunili ambiciju EU-a da do 2050. Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent. Međutim, nedugo nakon što je zakon konačno dogovoren, 26. veljače 2025. Europska komisija predstavila je takozvani „Omnibus prijedlog“ – niz pravila kojima se namjerava ukinuti prethodno donesenu regulativu zaštite od ekoloških i ljudskih rizika u EU. Kao odgovor na to, preko 360 organizacija civilnog društva iz pedesetak zemalja potpisalo je zajedničku izjavu kojom su alarmirali javnost jasno se protiveći takvim intervencijama.

Prijedlozi obuhvaćaju ključne zakone o korporativnoj održivosti. Omnibus dovodi do rizika slabljenja nekoliko ključnih odredbi CSDDD-a, uključujući: uklanjanje instrumenta odgovornosti kompanija kojim je zajamčena pravna zaštita radnika u slučajevima zlostavljanja, eksploatacije i otpuštanja s posla; smanjenje opsega obaveza due diligenca (dubinske analize) poslovanja tvrtke koji bi se po novome koristio samo na neposredne poslovne partnere umjesto na cijeli poslovni lanac; te potkopavanje obaveza klimatske tranzicije.Također, predlaže se i drastično smanjenja opsega tvrtki koje bi bile obuhvaćene odredbama CSDDD-a, što se vidi i u prijedlogu Vijeća EU iz lipnja ove godine.

– Europski parlament sada mora pokazati odgovorno vodstvo povlačenjem ovih štetnih prijedloga i stavljanjem ljudi i planeta ispred korporativnih interesa, naglasila je Beller.

– Nemamo vremena za gubljenje. Svi želimo i zaslužujemo živjeti, raditi i uživati ​​u čistom i zdravom okolišu, dodala je Agnès Callamard glavna tajnica Amnesty Internationala