RIJEKA – Senat Sveučilišta u Rijeci na jučerašnjoj je sjednici ponovo pokrenuo postupak za izbor rektora za mandatno razdoblje od 2026. do 2029. godine. Riječ je o trećem pokušaju izbora rektora nakon što su prethodna dva završila s neriješenim ishodom, odnosno dvoje kandidata na dva su natječaja dobili isti broj glasova članova Senata. U oba pokušaja u završnicu izbora za rektora ušli su dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Goran Hauser i prorektorica prof. dr. Senka Maćešić, a kako su iz izborne utrke oba puta izašli s izjednačenim rezultatom, Senat je morao imenovati v. d. rektora, jer je prethodnoj rektorici, prof. dr. Snježani Prijić Samaržiji, istekao drugi uzastopni mandat. Tako Sveučilište od travnja ima dotadašnjeg prorektora prof. dr. Davora Vašičeka na funkciji v. d. rektora, koju može obnašati do travnja iduće godine.

Zvanje profesora

Treći natječaj bit će otvoren 2. listopada i trajat će do 3. studenoga. Navodeći kako je za očekivati da će izbor ovaj put biti uspješno okončan, v. d. rektora, prof. dr. Davor Vašiček, kaže da će se izborni proces odvijati prema nepromijenjenim statutarnim pravilima, što znači da će trajati više od dva mjeseca, a konačni izbor Senat će provesti 11. prosinca.

– Prijedlog donošenja odluke o raspisivanju izbora donio sam sukladno izjavama koje sam dao na početku mandata v. d. rektora. Moja je obveza bila to učiniti do konca listopada, ali sukladno stavu koji sam iznio na početku mandata, pokretanje novoga postupka bit će nakon završetka vrlo zahtjevnog procesa pripreme, usklađivanja i pregovaranja o zaključenju programskih ugovora. Taj proces danas je suštinski završen i više ne postoje objektivni razlozi da se pokretanje postupka izbora rektora ili rektorice dalje odgađa. Izborni proces odvijat će se prema usvojenom kalendaru prema kojemu slijedi trideset dana za prijave kandidatura, sljedećih trideset dana za javno predstavljanje kandidata te konačno izbor na sjednici Senata. Sastav Senata se ponešto promijenio, dva su nova predstavnika naših sastavnica, a broj članova Senata je povećan za predstavnika novoosnovanog Fakulteta za logopediju te sada Senat čine 23 predstavnika sastavnica i studenata, objašnjava prof. dr. Vašiček.

S obzirom na to da je na prethodnim pokušajima izbora rektora Senat brojio 22 člana te se u dva navrata dogodilo da su kandidati u posljednjem krugu glasanja dobili po 11 glasova, povećanje broja članova i njihov neparan broj sada smanjuje mogućnost takvog ishoda glasanja, ali je i ne onemogućava, jer ukoliko samo jedan član Senata preda nevažeći listić, isti se scenarij opet može ponoviti. Prema ranije utvrđenim pravilima, za rektora može biti izabran nastavnik Sveučilišta ili sastavnice Sveučilišta izabran na radno mjesto redovitog profesora ili redovitog profesora u trajnom izboru. Kandidata predlaže vijeće sastavnice ili najmanje pet posto nastavnika Sveučilišta odnosno sastavnica Sveučilišta.

Demokratiziran proces

Članovi Senata usvojili su i hodogram izbora prema kojem će se sjednica Senata na kojoj će Povjerenstvo izvijestiti Senat o prispjelim prijavama kandidata i na kojoj će Senat utvrditi listu kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor rektora održati 4. studenoga, a liste kandidata, životopisi, izjave kandidata o prihvaćanju kandidature i programi rada bit će objavljeni 6. studenoga na stranicama Sveučilišta i sastavnica. Svaki kandidat bit će u mogućnosti javno predstavljati svoj program rada do 8. prosinca. Ako se na natječaj javi više od dvoje kandidata, mora se provesti novouvedeni institut predizbora koji je novost ne samo za riječko sveučilište, već i cjelokupni hrvatski visokoškolski sustav. Naime, kako bi se postigla veća transparentnost, uvedeni su predizbori koji omogućuju da svi članovi fakultetskih i odjelnih vijeća sudjeluju u izboru rektora, a to znači i obavezu javnog predstavljanja programa svih kandidata. Prema tom izbornom sustavu svaki kandidat svoj program treba predstaviti članovima svih sastavnica, čime sadržaj programa dobiva na značaju. Na taj način dana je mogućnost da svi mogu sudjelovati u izborima i iskazati individualni stav koji program i koga preferiraju za rektora Sveučilišta. Također, između svih kandidata za rektora, svaka sastavnica za konačne izbore predlaže dvoje koji su dobili najveći broj glasova nakon izjašnjavanja pojedinih fakultetskih vijeća. Senat, u konačnici, između dvoje koji su dobili najviša rangiranja na svakoj od sastavnica, izabire rektora.