U ljekarne u Hrvatskoj svakodnevno uđe tisuće pacijenata, a godišnje se u njima podigne gotovo 74 milijuna recepata. Unatoč tome, ljekarnici još uvijek nisu dobili ono mjesto u zdravstvenom sustavu koje zaslužuju. U Hrvatskom farmaceutskom društvu stoga su pokrenuli projekt #ljekarnikzna, kojem je cilj povećati vidljivost ljekarnika u javnosti, ojačati povjerenje pacijenata u ljekarnički savjet te podići svijest o ulozi ljekarnika kao ključne karike zdravstvenog sustava.

Uloga ljekarnika

– Projekt naglašava da ljekarnik zna – prepoznati rizike, uputiti pacijenta na pravi korak u liječenju, dati pravovremen savjet i zaštititi sigurnost terapije, objasnio je Josip Nodilo, predsjednik Sekcije za javno ljekarništvo Hrvatskog farmaceutskog društva ciljeve ove inicijative.

Za potrebe projekta snimljen je niz kratkih video- materijala, javnozdravstvenih i edukativnih spotova kojima se ljekarnici obraćaju javnosti s porukama o važnosti ljekarnika kao zdravstvenog djelatnika, o važnosti savjetovanja pacijenata s ljekarnikom i o sigurnoj primjeni lijekova.

Prema podacima Pharmaceutical Group of the European Union (PGEU), svakog radnog dana u ljekarne diljem Europske unije i zemalja Europskog gospodarskog prostora po neki lijek ili terapiju za akutnu ili kroničnu bolest uđe više od 10 milijuna ljudi.

Nažalost, iako su najdostupniji dio zdravstvenog sustava, njihovo je radno vrijeme i široka dostupnost nedovoljno iskorištena na kontrolu i praćenje kroničnih bolesti.

Statistike govore da propisanu terapiju danas ne uzima i do 50 posto pacijenata, što je porazna brojka. Pokazalo se da su najneuredniji u redovitom uzimanju lijekova kronični pacijenti s dijabetesom, astmom i kardiovaskularnim bolestima.

Prosječan pacijent dođe u ljekarnu najmanje dva puta mjesečno, dok je prosjek dolazaka u ordinacije obiteljske medicine svaka dva mjeseca, a na pregled specijalista jednom godišnje ili rjeđe.

Kako su ljekarne ključno mjesto za redoviti kontakt stručne osobe s pacijentom, u pripremi je projekt praćenja ishoda liječenja kroničnih pacijenata kroz ljekarne, čime će zdravstveni sustav dobivati podatke o statusu pojedinog pacijenta.

Nova praksa

Konkretno, liječnici obiteljske medicine dobivat će od ljekarnika informacije o suradljivosti pacijenta te o mogućim problemima vezanim uz farmakoterapiju. Ova bi novost trebala donijeti bolje ishode liječenja, ali i uštedu zdravstvenom sustavu.

Ljekarnici će uz to educirati pacijente o pravilnom uzimanju terapije, prepoznavanju i saniranju nuspojava te o drugim načinima unapređenja kvalitete života kroničnih pacijenata.

– Uvođenje integriranog sustava za praćenje kroničnih pacijenata i ishoda liječenja predstavlja važan iskorak u razvoju ljekarničke prakse te potvrđuje ljekarnike kao neizostavnu i stručnu kariku u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

Sustav će omogućiti sustavno praćenje učinkovitosti propisane terapije kod kroničnih pacijenata, bolju suradnju i komunikaciju s pacijentima, aktivno uključivanje ljekarnika u proces liječenja te kontinuiranu edukaciju pacijenata o njihovom zdravstvenom stanju i terapiji koju koriste.

Ključni cilj ovog projekta je poboljšanje zdravstvenih ishoda liječenja pacijenata, smanjenje komplikacija u kroničnim stanjima te stvaranje održivijeg i učinkovitijeg zdravstvenog sustava, poručila je Željka Čeko, stručna suradnica Hrvatske ljekarničke komore, na jučerašnjem obilježavanju Svjetskog dana ljekarnika, 25. rujna.

Integrirani sustav za praćenje kroničnih pacijenata kroz ljekarne trebao bi krenuti za najviše mjesec dana u ljekarničkom sustavu u svim županijama, a najprije će se provoditi kao pilot-projekt u kojem će sudjelovati oko 300 ljudi. Rok za primjenu novog sustava u punom opsegu na nacionalnoj razini je kraj 2026. godine.