Afrička svinjska kuga (ASK) uzima sve više maha. U ponedjeljak su potvrđena još dva slučaja ove bolesti u naselju Sveti Đurađ kod Donjeg Miholjca u Osječko-baranjskoj županiji. U objektima se nalazilo otprilike 20 svinja, a detaljniji podaci s terena se još uvijek prikupljaju. Kako ističu u Ministarstvu poljoprivrede, naselje se već nalazi u zoni zaštite s prethodno propisanim strožim mjerama kontrole kretanja živih svinja i proizvoda koji potječu od svinja iz tog područja.

Skupe posljedice

Svaka je pojava ASK-a zabrinjavajuća, ali posebno zabrinjava nedavni proboj bolesti u velike sustave što se, do pojave ASK-a na beljskoj farmi u Sokolovcu, nije dogodilo. Kako ističu u Državnom inspektoratu, pet veterinarskih timova tamo radi na eutanaziji ukupno 9.829 svinja, a prema procjenama eutanazija će potrajati do sedam dana.

Prve procjene kažu kako je Belje pretrpjelo štetu ‘’tešku’’ 2,5 milijuna eura, ali će iznos sigurno biti veći.

– Predstavnici Ministarstva poljoprivrede najavili su obeštećenja za svinje koje moraju biti eutanazirane zbog pojave afričke svinjske kuge, a iznos još uvijek nije poznat, kažu na Belju, nastavljajući kako očekuju gubitak i zbog neisporuke 9.829 tovljenika te otežane isporuke ostalih kategorija svinja u zonama zaštite i nadziranja.

Maksimalno su fokusirani na zaštitu ostalih svinjogojskih farmi na kojima se neometano odvijaju poslovni procesi. Belje, naime, ima ukupno 11 svinjogojskih farmi. Što se zaposlenika farme Sokolovac tiče, nakon eutanazije radit će na čišćenju i dezinfekciji cjelokupnog objekta koji će biti spreman za repopulaciju kada se za to steknu uvjeti. Repopulacija stada ovisit će, kažu u Belju, o daljnjem razvoju situacije – zonama zaštite i nadzora. Na upit hoće li biti problema sa sirovinom i hoće li sve skupa utjecati na poskupljenje proizvoda, za sada su bez odgovora. No, upravo ova pitanja muče proizvođače suhomesnatih proizvoda i krajnje kupce. I dok jedni tvrde kako je EU tržište otvoreno, te kako će nedostatak sirovine nadomjestiti ona iz uvoza, drugi se s ovom konstatacijom ne slažu. U Croatiastočaru, primjerice, s velikom zabrinutošću prate događaje vezane za nezaustavljivo širenje afričke svinjske kuge koja je u Osječko-baranjskoj županiji – koja zajedno s Vukovarsko-srijemskom nosi čak 45 do 50 posto svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj – sada ušla i u megauzgoje.

Udar u »srce«

Sa stanjem na dan 1. rujna ove godine broj krmača kreće se oko 95.000, a u Osječko-baranjskoj županiji ih je oko 30 tisuća te u Vukovarsko-srijemskoj 11.000. Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže da je problem s ASK-om izuzetno velik i kompleksan.

– S danom 1. rujna ove godine u Hrvatskoj je milijun komada svinja od čega u OBŽ-u 360.000, te nešto više od 130.000 komada u VSŽ-u. Znači, samo u te dvije županije pola je milijuna komada svinja, upozorava Bobetić da je ASK udario u samo srce domaće svinjogojske proizvodnje. Rezervoar virusa ASK je, nastavlja, kod divljih svinja čija se populacija svugdje u Europi povećava, na što utječu i klimatske promjene. Navodi primjer Estonije koja se s ASK-om bori već deset godina. U toj je zemlji zbog kuge eutanazirano više od 500.000 svinja. ASK je u Estoniji njezinu samodostatnost u toj proizvodnji sa 79 prepolovio na svega 39 posto. Imali su više od 9.000 gospodarstava s tom proizvodnjom, a više od 90 posto ju je ugasilo.

– Sada imaju tri puta manju populaciju svinja od nas, kaže Bobetić i upozorava kako je među brojnim pitanjima koje povlači ASK i problem nepovoljne strukture uzgajivača svinja u nas.

– U Hrvatskoj su 22 velike farme, reprocentri s prosječnim brojem krmača od 1.000 i tu se proizvede nešto manje od 800.000 komada odojaka. Prošle godine za klanje i izvoz bilo je 1,2 milijuna komada svinja od 3.500 isporučitelja među kojima su samo njih 42 s 5.000 i više svinja. Samo ta 42 isporučitelja isporučila su 750.000 svinja. Možemo samo zamisliti što bi ulazak ASK u njihove uzgoje značilo za domaće svinjogojstvo, kaže direktor Croatiastočara i dodaje da nam je samodostatnost u svinjetini 2012. godini bila veća od 70, a sada je pala na 55 posto. »Nama raste potrošnja svih vrsta mesa po glavi stanovnika, ali raste potražnja mesa iz izvoza, dok iz domaće proizvodnje pada«, upozorava Bobetić.

Na farmama najviša razina biosigurnosnih mjera

Postojeće biosigurnosne mjere na svim farmama Belja pripadaju u kategoriju najviših u Republici Hrvatskoj i uključuju planove za svaku farmu pojedinačno.

– U tim mjerama je propisan postupak ulaska na farmu, djelatnici farme ne smiju posjedovati svinje, živjeti u domaćinstvu koje se bavi uzgojem svinja, sudjelovati u lovu, sudjelovati na kolinjama i o tome daju pisanu izjavu. Prilikom ulaska, sva odjeća, uključujući rublje i čarape, skida se i ostavlja u ormaru. Obavezno je tuširanje i pranje kose. Osobe koje koriste naočale, ukosnice ili slično, iste ostavljaju u ormarima ili ih obavezno tuširaju ili ih predaju na dezinfekciju. Za brisanje i sušenje koriste se pripremljeni ručnici na farmi. Nakon tuširanja oblači se čisto rublje, radno odijelo, čarape, majice i gumene čizme koje čekaju na farmi i koriste se isključivo tijekom rada. Osim zaposlenika, ulazak na farmu je dozvoljen i za dostavu hrane i materijala po istim procedurama kao što je to propisano za zaposlenike, a sav materijal koji dolazi na farmu podvrgava se sterilizaciji u komori za dezinfekciju, nabrajaju u Belju, dodajući da su uvedeni dodatni biosigurnosni protokoli koji obuhvaćaju izmjene u organizaciji rada zaposlenika kako bi se spriječili kontakti između djelatnika s različitih farmi, i produžene pauze za kamione koji dostavljaju hranu na farme na sedam karantenskih dana.