Više od 55 milijuna ljudi u svijetu i oko 50.000 osoba u Hrvatskoj živi s demencijom, a procjenjuje se da je stvarni broj oboljelih i dvostruko veći.

Procjene govore da će se taj broj do 2050. gotovo utrostručiti, a samo u Europi očekuje se više od 18 milijuna oboljelih. Najčešći oblik demencije, Alzheimerova bolest, čini 60 do 70 posto svih slučajeva, a stručnjaci ukazuju na važnost ranog prepoznavanja bolesti i ranog početka tretmana, jer se tako razvoj bolesti može značajno odgoditi.

Neka istraživanja govore da se demencija javlja sve ranije te da su današnja djeca u većem riziku za ranu pojavu demencije, upravo zbog izloženosti digitalnim sadržajima, od videoigrica do društvenih mreža, kao i zbog načina na koji danas komuniciraju.

Prepoznati simptome

– U općoj populaciji demencija zahvaća jedan posto ljudi, u dobi iznad 60 godina četiri posto, iznad 70. učestalost raste na 10 do 14 posto, a nakon 80. godine od 20 do 40 posto populacije je zahvaćeno demencijom.

Kako se očekivano trajanje života produljuje, možemo očekivati da će ovaj problem biti sve veći, ali i da će se javljati sve ranije, upozorava prof. dr. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), povodom Mjeseca svjesnosti o demenciji.

Vrlo često ljudi misle da je demencija isto što i starenje, jer se sa starenjem javljaju promjene koje su vrlo rano prisutne i u demenciji. Prvi su rani znakovi demencije poremećaji raspoloženja, poremećaji vezani uz orjentaciju u vremenu i prostoru, nemogućnost nalaženja riječi, a onda se javlja i karakteristični poremećaj u pamćenju.

Ako postoji sumnja na to da osoba ima određene simptome demencije, važno je na vrijeme započeti s obradom i dijagnostikom, jer rani početak tretmana može prologirati život, unaprijediti kvalitetu života i odgoditi pojavu kasnijih težih oblika bolesti, upozorava psihijatar Natko Gereš.

Natko Gereš / Foto Zarko Basic/PIXSELL

Bitno je pritom, dodaje, da obitelj ne bude ostavljena na cjedilu, da cijela zajednica prepozna važnost unapređenja službi i usluga za osobe s demencijom i njihovu obitelj, i to kroz institucionalnu i izvaninstitucionalnu podršku, od programa koji dižu svjesnost o demenciji pa do različitih programa u zajednici koji su potrebni ne samo oboljelima, već i njihovim obiteljima.

Lijek za Alzheimerovu bolest trenutno ne postoji, no postoje lijekovi koji usporavaju demenciju, a dostupni su na dopunskoj listi lijekova i predstavljaju određeno financijsko opterećenje za obitelji, upozorava psihijatar Gereš.

Na razini Europske unije odobren je jedan od modernih, posebno skupih lijekova koji je tek prošao fazu kliničkih ispitivanja, a stručnjaci su optimistični u uspjeh novih terapija koje se istražuju.

Lecanemab je prvi lijek na tržištu EU-a koji cilja osnovne procese Alzheimerove bolesti, nakupljanje proteina amiloida u mozgu, umjesto da samo liječi simptome.

Liste čekanja

– To je prvi lijek koji je monoklonalno protutijelo, međutim, postoji još četiri ili pet lijekova tog tipa koji su trenutno u fazi istraživanja.

Za očekivati je da će nam se u budućnosti proširiti lepeza lijekova kojom možemo djelovati na napredovanje bolesti i na sam uzrok bolesti, optimističan je Gereš.

U međuvremenu, trebalo bi poraditi na povećanju bolničkih i domskih kapaciteta za smještaj bolesnika s Alzheimerovom demencijom. Ni jedni ni drugi nisu dostatni za povećane potrebe, smatraju stručnjaci.

– S obzirom na rast potreba, treba svakako povećati kapacitete u domovma za skrb o ovim osobama, ali i bolničke kapacitete jer očekujemo da će ovakvih pacijenata biti sve više, ističe Štimac-Grbić.

– Broj oboljelih u bolničkim smještaju stalno se povećava. U stacionarnom dijelu čak stagnira, ali obrtaj pacijenata u dnevnim bolnicama značajno raste, što je dobar pokazatelj da o većem broju oboljelih ipak ima tko skrbiti ili još nisu u uznapredovaloj fazi da bi se morali hospitalizirati, ocjenjuje.

Prema podacima HZJZ-a, broj dolazaka u dnevnu bolnicu osoba s dijagnozom Alzheimerove demencije u zadnjih se nekoliko godina utrostručio.

Na kronični manjak kapaciteta u domovima za starije, koji oboljele ne primaju ako nemaju ustrojene posebne odjele, podsjeća predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske, Višnja Fortuna.

– U Zagrebu od 11 ustanova imamo četiri odjela za Alzheimer, što je daleko premalo, mislim da Rijeka ima jednu takvu ustanovu, ali sve je to premalo za stvarne potrebe.

Svaka bi županija morala imati najmanje jednu specijaliziranu ustanovu za oboljele, smatra Fortuna. Postoje liste čekanja, a oboljelima s Alzheimerom i njihovim obiteljima to je čekanje jako teško, potvrđuje. »Ova situacija je nemoguća za obitelji«, zaključuje Fortuna.

Preporučeni tjelesna i mentalna aktivnost

Točni uzroci razvoja Alzheimerove demencije nisu poznati, ali postoje jasne preporuke o tome kako spriječiti razvoj demencije – zdravom prehranom i redovitom vježbom tijela i uma.

– Ne postoji univerzalni recept, ali svakako se preporuča isto što i za prevenciju drugih kroničnih bolesti – zdrava prehrana, osobito bobičasto voće, svakodnevna tjelesna aktivnost, rješavanje intelektualnih testova, križaljki, čitanje, razgovor, sve to pomaže u očuvanju moždane funkcije i prevenciji demencije, poručuje Štimac-Grbić.