Kako bi se pojačao transplantacijski program i proširio krug potencijalnih donora, Ministarstvo zdravstva donijelo je novi pravilnik kojim se proširuje način utvrđivanja smrti, s ciljem veće dostupnosti organa za transplantaciju. Do sada je u Hrvatskoj darivanje organa bilo moguće isključivo nakon utvrđene moždane smrti, dok novi pravilnik uvodi i mogućnost darivanja nakon prestanka rada srca, nakon čega u kratkom vremenu nepovratno prestaje i rad mozga.

Utvrđivanje smrti

Kako pojašnjavaju stručnjaci, smrt je jedinstvena i nastupa prestankom funkcije mozga, no može se utvrditi na dva načina: kada mozak izravno prestane funkcionirati ili kada zbog prestanka rada srca mozak ostane bez kisika i nepovratno odumre.

– Smrt je jedna, kad čovjeku prestane funkcionirati mozak. Ali postoje dva načina na koja se utvrđuje smrt – jedno su neurologijski kriteriji, da se vidi da je mozak prestao raditi, a drugo cirkulacijski kriteriji, kad nekome stane srce.

Do sada su to bili uglavnom pacijenti s teškim ozljedama mozga, primjerice nakon prometnih nesreća ili moždanih krvarenja.

Sada se mogućnost doniranja proširuje na pacijente kod kojih dođe do zastoja srca, a tim proširenjem kriterija povećava se bazen potencijalnih darivatelja, objašnjava Vlasta Merz, anesteziologinja iz KB-a Dubrava.

»Donošenje novog pravilnika potaknuto je usklađivanjem s praksama brojnih europskih zemalja koje su već prilagodile svoje protokole kako bi osigurale veći broj donorskih organa.

Hrvatska se time dodatno približava standardima razvijenih zdravstvenih sustava, uz zadržavanje visoke razine kvalitete i sigurnosti«, poručuje ministrica zdravstva Irena Hrstić.

Drugi je ključni razlog izmjena stalni rast transplantacijskog programa. Iako Hrvatska već godinama bilježi iznimne rezultate, i prednjači nad većinom europskih zemalja, broj pacijenata na listama čekanja i dalje je veći od broja dostupnih organa.

Uvođenjem novih kriterija očekuje se veći broj darivatelja, smanjenje smrtnosti među pacijentima na listama čekanja te daljnje unaprjeđenje kvalitete zdravstvene skrbi.

Složeni postupak

Ipak, stručnjaci upozoravaju kako će u početnoj fazi primjena biti ograničena na manji broj bolnica zbog složenosti postupaka. Procjenjuje se da bi broj dodatnih darivatelja u početku mogao biti relativno skroman, no dugoročno se očekuje značajni rast.

Primjer Španjolske, svjetskog lidera u transplantacijskoj medicini, pokazao je, naime, da ovakav pristup može znatno povećati broj donora po stanovniku.

U toj zemlji, zahvaljujući modelu darivanja organa nakon cirkulacijske smrti, danas se bilježi više od 50 donora na milijun stanovnika, dok ih Hrvatska ima oko 30 na milijun.

Hrvatska primjenjuje model pretpostavljenog pristanka, što znači da su svi građani potencijalni darivatelji, osim ako su se za života tome izričito protivili.

Ipak, u praksi se uvijek razgovara s obitelji preminule osobe, čija se odluka poštuje.

Odbijanje darivanja organa relativno je rijetko i događa se u oko 15 do 20 posto slučajeva.

Novi pravilnik stupa na snagu osam dana nakon objave u Narodnim novinama, a nakon toga slijedi izrada detaljnih protokola za sve zdravstvene ustanove kako bi se osigurala ujednačena i sigurna primjena u cijelom sustavu.

U početku, nova će procedura biti ograničena na mali broj bolnica dok se program tehnički ne dotjera, ističu u Ministarstvu.

Nabavite donorsku karticu!

Uoči Nacionalnog dana darivanja organa, građani se ponovo pozivaju da iskažu svoju volju putem donorske kartice, čime dodatno olakšavaju donošenje odluka u najtežim trenucima.

Hrvatska je po broju presađenih organa među vodećima u Europi i svijetu. Podaci iz 2024. godine govore o više od 300 transplantacija organa te 123 darivatelja. U toj su godini pacijentima presađena 142 bubrega, 116 jetara, 40 srca, šest pluća, četiri gušterače i dvoja crijeva. Među svim europskim zemljama, pacijenti u Hrvatskoj najkraće čekaju nove organe.