Prigodnim znanstveno-stručnim skupom na temu prostornog planiranja u vremenu promjena, kao izazova i prilika za budućnost, danas je u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) obilježena 40. godišnjica djelovanja Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, koji je svoj naziv i organizaciju rada tijekom minulih desetljeća više puta prilagođavao kontekstu vremena i zakonskim okvirima.

Zavod danas formalno i stvarno povezuje više uloga u funkciji prostornog planiranja Županije, od primarne uloge u izradi županijskog prostornog plana, preko kontrole izrade prostornih planova gradova i općina do analize stanja u prostoru.

Projekt o poplavljivanju

Svečanosti je nazočilo stotinjak sudionika iz stručne javnosti koje je, u ime domaćina i slavljenika, pozdravio ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje PGŽ Adam Butigan.

Uz kraći rezime svih projekata prostornog planiranja u kojima je Zavod sudjelovao tijekom svog postojanja, Butigan je napomenuo kako su zadnjih godina više fokusirani na poslove koji se bave klimatskim promjenama, uključujući i detektiranje rizika od podizanja razine mora, a nedavno su krenuli i s novim projektom koji se tiče poplavljivanja, ne samo riječnih tokova i bujica, već i onih u urbanim sredinama.

Također, istaknuo je i projekt na kojem je Zavod, u suradnji s Institutom za turizam, istraživao temu turizma kao glavne gospodarske grane PGŽ, a ti su podaci, zajedno s onima iz drugih dijelova Hrvatske, poslužili resornom Ministarstvu turizma za trasiranje novog pristupa prema održivom turizmu.

Rinčić najavila riječki Zavod za prostorno planiranje

Nazočne i čestitke u povodu obilježavanja 40. obljetnice uputila je i riječka gradonačelnica Iva Rinčić.

– Prostorno planiranje danas se, u vremenima i praksi da se prostor shvaća kao potrošna roba, suočava s brojnim izazovima. Za one koje ta činjenica više frustrira nego umiruje, ne preostaje drugo nego boriti se protiv njih.

Odgojem i edukacijom, profesionalnošću, ulaganjem u sustavno , trajno i dinamično prostorno planiranje. Rijeka, zbog svoje male površine od samo 43 četvorna kilometra, zahtjeva pažljivo korištenje svakog raspoloživog metra, što znači balansiranje između stanovanja, poslovnih zona, javnih površina i prometne infrastrukture, kazala je Rinčić, najavljujući ponovno osnivanje Zavoda za prostorno planiranje Grada Rijeke, na čemu se trenutno radi i ta bi zasebna ustanova trebala, prema njezinim riječima, biti uvrštena u proračunu za iduću, 2026. godinu.

Lukanović: Urbanizam ne tretiramo kako to zaslužuje

Primorsko-goranski župan Ivica Lukanović apostrofirao je kako je stanje u prostoru odraz urbanizma, ali istovremeno i strateške razine upravljanja prostorom, te da svaki red ili nered kojeg vidimo u prostoru odražava kakvom se to vizijom vode oni koji interveniraju u prostoru i donose ključne odluke.

– Odnos između čovjeka i prirode iziskuje veliku odgovornost. Često se zanesemo u iskorištavanju resursa koji su nam dostupni, ali i često nepovratni.

Na nama je ogroman zadatak da uložimo mnogo znanja, poštenja i odgovornosti u urbanizam kako bismo pokušali održati ravnotežu prirode i taj suživot čovjeka i prirode.

Zato je iznimno važno imati ovakve institucije, kao što je to Zavod za prostorno uređenje, koje se sustavno bave urbanizmom, poručio je Lukanović, dodavši kako je potrebno i problematizirati urbanističke kapacitete jer, pojasnio je, urbanizam ne tretiramo onako kako to zaslužuje jedna ozbiljna civilizirana zajednica.

Novi zakonski prijedlozi

Uz v.d. ravnatelja Zavoda za prostorni razvoj Bojana Linardića, ispred Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine čestitke Zavodu za prostorno uređenje PGŽ uputio je i državni tajnik Tonči Glavinić.

U svom obraćanju najavio je kako Ministarstvo do kraja ove godine u saborsku proceduru uputiti tri zakonska prijedloga – Zakon o građenju, Zakon o prostornom uređenju i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Posebno je apostrofirao i prijedlog Plana Isključivog gospodarskog pojasa RH u Jadranskom moru, kojeg je izradio Zavod za prostorno uređenje Ministarstva.

– Riječ je o strateškom dokumentu koji prvi put cjelovito definira prostorno planiranje morskog područja Republike Hrvatske, s naglaskom na održivo upravljanje prirodnim resursima, zaštitu morskog ekosustava te razvoj gospodarskih aktivnosti u skladu s europskim i međunarodnim standardima, kazao je Glavinić, ujedno najavivši, nakon Dubrovnika, Splita i Zadra, njegovo završno predstavljanje u Rijeci idućeg tjedna, na Pomorskom fakultetu