RIJEKA – Korzo je na Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 22. rujna, bio poprište snažne javne akcije protiv digitalnog nasilja. U organizaciji udruge SOS Rijeka – centra za nenasilje i ljudska prava, performans i okupljanje održani su kao dio nacionalne inicijative Ženske mreže Hrvatske, poslavši jasnu poruku da za nasilje nema opravdanja, bez obzira na to gdje se ono događalo. Aktivistice su izvele performans kojim su upozorile na sveprisutnost digitalnog nasilja nad ženama. Istaknuto je kako vrijeđanje, prijetnje, objavljivanje privatnih sadržaja bez pristanka i uznemiravanje u online sferi nisu bezazleni, već predstavljaju stvaran i poguban oblik nasilja koji ostavlja trajne posljedice.

Zabrinjavajući podaci

Poruka je nedvosmislena – nijedna žena i djevojka nije pošteđena ovog iskustva, a takvo ponašanje u društvu mora prestati. Organizatori su i ovom prilikom upozorili da Hrvatska kasni s usklađivanjem zakonodavstva s Direktivom Europske unije o suzbijanju nasilja nad ženama. Ni godinu dana nakon njenog stupanja na snagu, još uvijek nije osnovana radna skupina koja bi zaštitu žena osigurala i u online prostoru.

Lorena Zec, psihologinja iz udruge SOS Rijeka, ponovila je zahtjeve Ženske mreže Hrvatske za hitnim izmjenama Kaznenog zakona i drugih propisa.

– Akcijom želimo upozoriti na sve rašireniji oblik rodno uvjetovanog nasilja – digitalnog nasilja nad ženama, te pozvati državu na hitne izmjene zakonodavstva u skladu s EU Direktivom o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Prepoznavanjem i sankcioniranjem svih oblika digitalnog nasilja, kao i osiguravanjem zaštite za žrtve i odgovornosti za počinitelje, ovom akcijom koja je održana diljem Hrvatske, želimo naglasiti važnost ovog velikog problema, istaknula je Zec.

Rijeka je bila jedan od 16 gradova u kojima je ova važna akcija održana. Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se od 2004. godine u spomen na tragičan događaj kada je tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu Mato Oraškić usmrtio svoju suprugu Gordanu Oraškić, njezinu odvjetnicu Hajru Prohić i sutkinju Ljiljanu Hvalec, dok je teško ranio sudsku zapisničarku Stanku Cvetković. Ovaj čin ostaje trajni podsjetnik na najekstremnije posljedice rodno uvjetovanog nasilja.

U sklopu istraživanja Državni zavod za statistiku prikupio je podatke na uzorku od 23.000 ispitanika u Hrvatskoj. Rezultati pružaju zabrinjavajući uvid u raširenost nasilja koje žene doživljavaju od partnera, članova obitelji i na radnom mjestu. Istraživanje je otkrilo alarmantne brojke koje pokazuju razmjere problema u našem društvu, primjerice da je 27% žena doživjelo psihološko nasilje od sadašnjeg ili bivšeg partnera, a da je 8% žena bilo žrtva tjelesnog nasilja od partnera. Najugroženija dobna skupina je od 18 do 29 godina, gdje je čak 37% žena doživjelo partnersko nasilje.

Strah od svjedočenja

Kada je riječ o nasilju u obitelji, 15% žena izjavilo je da je bilo izloženo tjelesnom ili seksualnom nasilju te prijetnjama od člana obitelji, a 6% žena doživjelo je seksualno nasilje od člana obitelji. Kada je riječ o seksualnom uznemiravanju na radnom mjestu, čak 36% žena izjavilo je da je doživjelo neku vrstu seksualnog uznemiravanja na poslu. Iako se neki podaci za Hrvatsku čine nižima u usporedbi s Finskom (50% psihološkog partnerskog nasilja) ili Danskom (46% seksualnog uznemiravanja na poslu), stručnjaci upozoravaju da to ne mora značiti povoljniju situaciju. Postoji realna mogućnost da hrvatske ispitanice, čak ni u anonimnoj anketi, nisu bile spremne svjedočiti o doživljenom nasilju. Dodatni problem je što mnoge žene određene oblike ponašanja ne prepoznaju kao nasilje, zbog čega ga ne prijavljuju i ne osvještavaju kao problem. Stvarni brojevi bi stoga mogli biti i znatno veći.