“Hrvatska i dalje javnim novcem subvencionira zračni prijevoz – samo prošle godine u iznosu od preko 24 milijuna eura. To je osobito problematično jer zračni promet ima izuzetno velik doprinos klimatskoj krizi. Iako rastu ulaganja u željezničku infrastrukturu, subvencioniranje zračnog prijevoza treba biti potpuno ukinuto. Ta je sredstva nužno uložiti u daljnje subvencioniranje željezničkog prometa koji treba biti stvarna alternativa za međugradski”, priopćila je Zelena akcija.

Ističe i da je u Hrvatskoj registrirano skoro dva milijuna automobila i još oko 700.000 drugih motornih vozila.

Unatoč tome što su cestovna vozila pojedinačno učinkovitija nego prije nekoliko desetljeća, upozoravaju da drastičan porast njihova broja onemogućava smanjenje ukupnih emisija iz cestovnog prometa.

“Dok se broj automobila kontinuirano povećava, javni prijevoz stagnira, a biciklistička infrastruktura sporo se razvija. Službena politika i dalje favorizira tehnološka rješenja poput električnih automobila, koja usprkos manjem utjecaju na klimu i okoliš i dalje predstavljaju problem ako broj automobila nastavi rasti. Umjesto toga, potrebna nam je tranzicija prema javnom prijevozu, biciklističkom prometu i pametnijem prostornom planiranju”, poručio je Bernard Ivčić iz Zelene akcije.

Kaže da se u Zagrebu i dalje većina putovanja ostvaruju automobilom, više nego što zajednički otpada na javni prijevoz, biciklistički promet i pješačenje. Pri tome, Zagreb ima relativno razgranatu mrežu javnog prijevoza te u dobrom dijelu grada ravničarski teren pogodan za bicikliranje, dok je u brojnim gradovima s lošijim uvjetima, a osobito u ruralnim dijelovima, udio korištenja automobila bitno veći.

To dovodi do takozvanog “prometnog siromaštva” – situacije u kojoj građani s nižim prihodima, osobe s invaliditetom i stariji imaju otežani pristup zdravstvenim ustanovama, poslovima, obrazovnim i drugim uslugama zbog neposjedovanja automobila i nedostupnosti ili visoke cijene prijevoza, upozorio je Ivčić.

“Zbog toga je potrebno povećati dostupnost javnog prijevoza koji ne smije biti komercijalna kategorija, već treba što više biti subvencioniran javnim sredstvima. Nužno je nastaviti izgradnju sigurnih biciklističkih traka, staza i magistrala i ograničiti brzinu vožnje automobila unutar gradskih kvartova na 30 km/h, nastaviti širiti pješačke zone, ne samo u gradskim središtima, već i drugim dijelovima grada. Potrebno je daljnje unaprjeđenje željezničke infrastrukture, znatno ubrzanje željezničkog prometa i njegova daljnja elektrifikacija”, kažu u Zelenoj akciji.