Iako su u srpnju na snagu stupile mjere HNB-a, kojima se postrožilo odobravanje kredita građanima, HNB javlja da su stambeni krediti u tom mjesecu nastavili snažno rasti, dok su gotovinski nenamjenski krediti, na koje su mjere i usmjerene, ipak malo usporili.

U HNB-ovom Biltenu odmah se međutim pojašnjava da su srpanjski podaci o realizaciji kredita možda i posljedica ugovora potpisanih mjesec ranije, kada su se ubrzano podizali baš kako bi preduhitrili novu regulativu.

Podsjetimo, HNB je strože uvjete najavio još u siječnju za travanj, pa sve odgodio do srpnja, a građane je to poticalo da se zadužuju i više no što bi se zaduživali da planova središnje banke nije bilo.

Nekretnine poskupljuju

Cilj HNB-ovih mjera je dugoročno pak usporiti »gotovince« koji su doslovno eksplodirali zadnjih godinu dana, kako su rasle plaće. Središnja banka želi smanjiti rizik prezaduženosti i pogoršane naplate.

Stambeni krediti međutim očito »idu dalje«, a to utječe i na cijene nekretnina koje i dalje rastu. S obzirom da su kvadrati sve skuplji, to utječe na stambene kredite u volumenu, a hoće li u broju ipak padati, pokazat će nastavak razdoblja trećeg tromjesečja.

Naime, ljeti kreditna aktivnost inače usporava, dok na koncu sezone porastu depoziti, koji se na jesen opet prelijevaju u potražnju za nekretninama, s obzirom da hrvatski građani, pa i iznajmljivači, u njih tradicionalno i najviše ulažu.

Potražnji za nekretninama pogoduje i inflacija jer se nekretnine percipiraju kao čuvari vrijednosti novca. Sve to opet bi moglo izvršiti pritisak na tržište i cijene.

– U srpnju su se krediti stanovništvu nastavili povećavati odražavajući relativno snažan rast stambenih kredita, dok se rast gotovinskih nenamjenskih kredita usporio, a ubrzao se i rast kredita poduzećima, navodi se u najnovijem Biltenu HNB-a.

Preciziraju pritom da su stambeni krediti stanovništvu u srpnju nastavili rasti relativno snažno, odnosno 218 milijuna eura ili 1,7 posto na osnovi transakcija, nešto sporijom dinamikom nego u lipnju, ali snažnijom nego u prijašnjim mjesecima.

Glad za novcem

– Spomenuti srpanjski rast transakcija vjerojatno u znatnoj mjeri odražava kredite isplaćene u srpnju, a ugovorene u lipnju, odnosno prije stupanja na snagu makrobonitetnih mjera HNB-a. Banke prijavljuju podatke o transakcijama u trenutku isplate kredita pa stoga mogu izvijestiti o transakcijama kredita s određenim pomakom u odnosu na trenutak ugovaranja kredita, tumači HNB.

S druge strane, kažu da su se iznosi novougovorenih stambenih kredita, nakon snažnog rasta tijekom prethodnih nekoliko mjeseci, u srpnju smanjili na razine slične onima s početka godine, uoči najave njihovih mjera.

– Budući da se stanovništvo pojačano zaduživalo u uvjetima »akcijskih« kamatnih stopa uvedenih uoči uvođenja navedenih mjera, u srpnju se moglo očekivati smanjenje interesa za novo zaduživanje.

No, kreditiranje je ipak ostalo u skladu s povijesnom normom, što vjerojatno djelomično odražava ograničene kapacitete banaka za obradu kreditnih zahtjeva u uvjetima iznimno pojačane potražnje, zbog čega je proces odobravanja za dio kredita bio produžen do srpnja (uz mogućnost da se završetak procesa za neke od tih kredita odgodi i za sljedeće mjesece). Gotovinski nenamjenski krediti također su porasli u srpnju, ali najslabije od početka godine (59 milijuna eura ili 0,6 posto).

Godišnja stopa rasta stambenih kredita snažno se ubrzala, s 13,1 posto u lipnju na 14 posto u srpnju, a rast se gotovinskih nenamjenskih kredita usporio s 15 na 14 posto, zbog učinka baznog razdoblja, odnosno znatno snažnijeg rasta ovih kredita u srpnju prošle godine. Time se godišnji rast ukupnih kredita stanovništvu blago ubrzao, s 14 na 14,2 posto, zaključuje HNB.

Poduzeća se pojačano zadužuju

Rast kredita poduzećima u srpnju se na godišnjoj razini ubrzao na 13,1 posto (s 12,2 posto u lipnju), pri čemu se najvećim doprinosom godišnjoj stopi rasta ističu prerađivačka industrija, trgovina i djelatnost pružanja smještaja i hrane, navodi HNB.

Navodno se sve više poduzeća zadužuje za obrtna sredstva za plaćanje tekućeg poslovanja, dok broj dana naplate od dobavljača raste. U inflatornim uvjetima, s vremenom naravno pada realna vrijednost novca, pa na ove tokove vjerojatno utječe i inflacija.

Porasli i depoziti stanovništva

Hrvatska narodna banka objavila je i da su depoziti domaćih sektora kod kreditnih institucija (isključujući opću državu) također porasli u srpnju, i to za 1,4 milijarde eura ili 2,3 posto, što je, kažu, uobičajeno povećanje tijekom turističke sezone.

– Znatni sezonski priljevi sredstava u kreditne institucije u srpnju povezani s turističkim prihodima povećali su domaće depozite, a to se onda odrazilo i na snažan porast neto inozemne aktive monetarnih institucija, tumače.

U strukturi domaćih depozita nešto više od 80 posto ukupnog povećanja u srpnju odnosi se na prekonoćne depozite, a blago su porasli i oročeni. Snažan rast ukupnih depozita u srpnju rezultirao je ubrzavanjem godišnje stope njihova rasta s 8,3 posto u lipnju na 8,7 posto u srpnju.

Udio oročenih depozita u ukupnim depozitima za poduzeća se u srpnju blago povećao na 26 posto, dok je za stanovništvo pao na razinu od 25,2 posto, podatak je HNB-a. Rast depozita tijekom ljetnih mjeseci se vjerojatno i nastavio, sve do jeseni kada se ti depoziti, kako smo naveli, dijelom opet prelijevaju u – nekretnine.