U Brasiliji sutra započinje suđenje bivšem desničarskom predsjedniku Brazila Jairu Bolsonaru, „brazilskom Trumpu“ kako su ga nazivali i mainstream mediji, sada optuženom za pokušaj državnog udara i ukidanja demokratskog pravnog poretka na štetu vlastite zemlje. Dužnost je obnašao od 2019. do 2023. Na optuženičkoj klupi uz Bolsonara sjedit će još sedam optuženika, civilnih osoba ali i visokorangiranih časnika optuženih da su bili u grupi pod vodstvom Bolsonara koji je nakon gubitka izbora od protukandidata socijaliste Lula da Silve digao ruku na ustavni poredak zemlje.  Poznato je da je najavljeno suđenje Bolsonaru izazvao gnjev aktualnog američkog predsjednika Donalda Trumpa. No, nitko nije osjetio snagu tog bijesa, niti ga odbacio s tolikim prezirom, kao što je to učinio Alexandre de Moraes, brazilski sudac koji je Bolsonara stavio u kućni pritvor, zatvorio stotine njegovih pristaša zbog upada u vladine zgrade i zastrašio Elona Muska zbog spornih sadržaja na društvenim mrežama, piše  Reuters.  Sučev progon Bolsonara naveo je Trumpa da Brazilu nametne 50%  trgovinske carine, vizna ograničenja i personalizirane financijske sankcije.

Sudac Alexandre de Moraes / Agencia Brasil / Bruno Peres

Američko petljanje u brazilsko pravosuđe

Moraes, 56-godišnji sudac čije je strogo lice postalo definicija suda kojem se pridružio prije osam godina, ne kani popustiti. No, iza svoje neumoljive fasade, nastavlja Reuters, suočava se s rastućim negodovanjem zakonodavaca koji traže njegov opoziv i javnim mnijenjem koje je umorno od njegovih tvrdokornih taktika. Čak i unutar visokog suda, koji je podržao njegove odluke i predstavio uglavnom ujedinjeni front, rastu napetosti. Dva sudska izvora rekla su da su njegove kolege suci zabrinuti da bi slučaj Bolsonaro mogao izazvati još jači udarac Trumpa. Trump je zahtijevao da Brazil odustane od suđenja koje američki predsjednik naziva “lovom na vještice”.

Neki suci Vrhovnog suda pripremaju se javno dovesti u pitanje elemente odluka Moraesa, koji vodi slučaj, kako bi pokazali svoju neovisnost, rekli su sudski izvori.

Moraes je u intervjuu za Reuters u kolovozu rekao da nije čuo nikakvu zabrinutost od kolega o tome kako je vodio slučaj Bolsonaro…

U srpnju je američka vlada oduzela vize osmorici sudaca visokog suda, poštedivši trojicu sudaca koji su se u prethodnim slučajevima očito razišli s Moraesom. To je potaknulo nagađanja među brazilskim medijima da Trumpova administracija pokušava posijati podjele na sudu.

Odgovarajući na pitanja Reutersa, visoki dužnosnik američkog State Departmenta nije se osvrnuo na ta nagađanja, ali je rekao da su vizna ograničenja usmjerena na Moraesa.

Predsjednik Trump „poduzeo je odlučne mjere uvođenjem globalnih sankcija Magnitsky protiv suca Moraesa i njegovih saveznika“, rekao je dužnosnik, misleći na zakon koji SAD-u omogućuje uvođenje ekonomskih kazni protiv stranaca za koje smatra da imaju dosje korupcije ili kršenja ljudskih prava…

Donald Trump / White House

Trumpov recept za kaos

Prema optužnici, Bolsonaro je vodio grupu koja je organizirala državni udar. Odgovara, kao i suoptuženici, za pet kaznenih djela. Prvo i najteže, uvedeno u brazilski kazneni zakonik nakon groznog iskustva vojne diktature (1964.-1985.), jest pokušaj nasilnog ukidanja demokratske pravne države, ostala su pokušaj državnog udara, stvaranje oružane zločinačke organizacije, kvalificirano uništavanje imovine savezne države i oštećenje ili uništenje zaštićene baštine, pojašnjava u analizi portalnovosti.com

Brazilija je glavni grad Savezne Republike Brazila. U političko-administrativnoj podjeli države nalazi se u Saveznom distriktu, jednoj od federalnih jedinica, pored 26 saveznih država. Na Srednjem je zapadu zemlje, na Središnjoj visoravni, u zemljopisnom centru Brazila. Njezinu je izgradnju potaknuo, vodio, dovršio i svečano inaugurirao 21. predsjednik Juscelino Kubitschek (1956.-1961.). Grad je urbanistički inovativno planirao Lúcio Costa (1902.-1998.), prelijepe modernističke zgrade projektirao je Oscar Niemeyer (1907.-2012.), podršku u građevinskoj izvedbi svojim izračunima pružio inženjer Joaquim Cardozo (1897.-1978.).

Brazilija je ikona moderne arhitekture 20. stoljeća. Ima tlocrt koji je nadahnut oblikom amazonskog leptira. Na vrhu, tamo gdje bi leptiru bila glava, Trg triju vlasti s trima Niemeyerovim zgradama, sjedištima predsjednika republike, Kongresom i Saveznim vrhovnim sudom.

Dana 8. siječnja 2023. godine, tjedan dana pošto je predsjednik izabran prethodnoga listopada, Luiz Inácio Lula da Silva, položio zakletvu i stupio na dužnost, te su tri institucije, vrhunski simboli brazilske državnosti, vandalski napadnute i poharane, uza zakašnjelu i mlitavu reakciju službi sigurnosti. Baš kao 6. siječnja 2021. u Washingtonu. Istraga koju je provela Savezna policija otkrila je da su ti neredi samo vidljiv dio plana da se državnim udarom prvo ne dopusti Luli da preuzme dužnost te čak i da ga se fizički likvidira, a ako to ne uspije, da potaknuti neredi posluže kao izlika da vojska izvrši udar i preuzme vlast.

Na temelju je rezultata istrage Javno tužilaštvo proljetos formuliralo optužnicu protiv više okrivljenika. Na glavnoj raspravi koja počinje u utorak 2. rujna i trajat će do 12. rujna, prvi je optuženik Jair Bolsonaro…

Foto: Unsplash / Matheus Camara da-Silva

The Economist: Brazil održao lekciju SAD-u

Neredi na Trgu triju vlasti zapravo i nisu najteža nedjela za koja sad valja odgovarati. Bolsonaro je već od 2021. godine u javnosti pothranjivao sumnju u brazilski demokratski izborni sistem, pripremajući teren da opovrgne rezultate izbora kad za to dođe vrijeme (baš kao i svojedobno Trump). Zloupotrebljavao je svoje predsjedničke ovlasti u predizbornoj kampanji. Najgore od svega, s generalima je razrađivao planove za državni udar, ustanovivši u tu svrhu i posebnu obavještajnu jedinicu unutar ABIN-a, centralne obavještajno-sigurnosne agencije.

Ukoliko mu se dokaže krivnja, maksimalna kumulativna zaprijećena kazna iznosi 43 godine zatvora.

Sudac koji će voditi suđenje na čelu Prvoga vijeća Saveznoga vrhovnog suda, nadležnog za bivše predsjednike i visoke funkcionare savezne države jest Alexandre de Moraes. I on i većina ostalih članova Suda nalaze se pod sankcijama koje je proglasio SAD. Zašto? Zbog, ni više ni manje, nego “lova na vještice”, tj. tobožnjeg političkog progona bivšeg predsjednika Bolsonara, kršenja ljudskih prava i gušenja slobode izražavanja. Moraes je još optužen za proizvoljno hapšenje i cenzuriranje političkih protivnika, novinara i društvenih mreža, zato što je donosio odluke i tražio od X-a da ukloni lažne račune koji su širili dezinformacije, dakako, na temelju brazilskih zakona.

Čak je i ugledan britanski tjednik The Economist, koga se zaista ne može optužiti za simpatije prema lijevom centru, donio u prošlom broju opsežnu reportažu o brazilskim političkim kretanjima i postupku protiv Bolsonara i ekipe, te redakcijski tekst o razlikama između postupanja SAD-a nakon napada na Kapitol 2021. i sadašnjeg postupanja Brazila. Sažetak je izražen naslovom “Brazil drži Americi lekciju o demokratskoj zrelosti”.

Brasilia, Square Cristals / Foto: Pixabay / André Azevedo

Trumpova osveta Brazilu

A nakon stupanja na snagu optužnice, predsjednik SAD-a Donald Trump donio je odluku da se Brazilu uvedu carinski nameti u visini od 50 posto, uz dodatno obrazloženje, neistinitu tvrdnju, da Brazil ima velik višak u trgovačkoj bilanci sa SAD-om.

Brazilska vlada očekuje novi val sankcija SAD-a ako Bolsonaro bude proglašen krivim, a teško je zamisliti, na temelju tolikih dobro dokumentiranih dokaza, da izreka može biti drugačija. Nakon razrezivanja “carinetine” obratila se Tijelu za rješavanje sporova Svjetske trgovinske organizacije (WTO), sa zahtjevom za konzultacije, što je prvi korak u postupku, jer je SAD carinom prekršio pravila Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT). No WTO ne može o tome donijeti konačnu odluku, jer SAD već godinama ne imenuje svoga predstavnika u tijelu koje bi je moralo donijeti. Brazilska je prijava dakle simboličke i moralne naravi, jer Lulina vanjska politika insistira na multilateralizmu kao putu za rješavanje problema među državama.

U međuvremenu su Bolsonaru skloni zastupnici u Kongresu pokušali čak i blokadom rada nametnuti točku dnevnoga reda o zakonu o amnestiji, kojom bi on sam i sljedbenici bili oslobođeni od svake krivične odgovornosti, onako kako je Trump amnestirao i izvadio iz zatvora sve krivce za zločinački napad na washingtonski Kongres.

Pored toga, bolsonaristi razmatraju i tko će biti njihov kandidat na predsjedničkim izborima koji se održavaju iduće godine u listopadu, s obzirom na to da je Bolsonaru već 2023. sudskom presudom oduzeto pasivno pravo glasa do 2030. godine. Do prije nekoliko dana se kao najizgledniji kandidat pojavljivao Tarcísio de Freitas, guverner savezne države São Paulo, nekadašnji Bolsonarov ministar infrastrukture. Neko se vrijeme spominjala i Bolsonarova treća i sadašnja supruga Michelle, no prije nekoliko se dana javio i Eduardo, iz prvog Bolsonarova braka, tvrdeći da on najbolje može interpretirati učenje svoga oca, čak i ako tata podrži Freitasa.

No prije toga će morati riješiti administrativne i sudske probleme. U ožujku je zatražio neplaćen dopust kao zastupnik u Zastupničkom domu Kongresa i otišao u SAD da lobira za sankcije Brazilu. Kako se nije vratio na vrijeme, postoji mogućnost da ostane bez kongresnog mandata. Osim toga, prije nekog vremena je protiv njega i oca mu otvorena još jedna istraga, za ometanje sudskog postupka, što je također kazneno djelo, pa će i o tome morati voditi računa, analizira portal Novosti.