Bonton ilitiga pravila lijepog ponašanja govore nam kako se ophoditi u društvu, a da naše ponašanje ne odaje dojam kao da smo sišli s grane. Nema naravno ničeg lošeg u silaženju s grane, ali da je dobro učtivo se ophoditi prema drugima, a i podmetnuti leđa kada je to potrebno, nije ništa novo. Ako za ljude vrijede pravila lijepog ponašanja, to ne znači i da se prema životinjama možemo odnositi bilo kako. Sveti Franjo Asiški jedan je od primjera koji svjedoče kako se i sa životinjama, unatoč tome što su podložene čovjeku, valja odnositi kako spada.

Drži odstojanje

Naravno, susret s velikom životinjom može biti i neugodan, ta tko bi se volio u šumi susresti recimo s medvjedom, a ne drugim pripadnikom ljudskoga roda? No, kako bilo, u ljeto smo već dobro zagazili, ali nikada nije naodmet podsjetiti se kako se ponašati u susretu s morskim životinjama. Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije tako svake godine podsjećaju što učiniti u susretu s dupinom, kitom i kornjačom. U južnom Jadranu najčešće se pojavljuju dobri dupin, prugasti dupin, glavati dupin i Cuvierov kljunasti kit, dok se veliki kit sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu. Ulješura, dugoperajni bjelogrli dupin, crni dupin i grbavi kit pojavljuju se kao zalutale jedinke. Obični dupin koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru, sad broji od 30 do 50 jedinki. A kako se ponašati u susretu s dupinom ili kitom? Iako to nisu naveli iz Ministarstva, najbolje bi bilo ne uznemiravati životinje i ne približavati im se. Ako baš morate, najbolje je promatrati ih sa što veće udaljenosti. Nikako ne usmjeravajte plovilo izravno prema opaženim životinjama, a ako im se želite približiti, nikako ne preblizu, učinite to brzinom manjom od pet čvorova, slijedeći paralelni smjer njihova kretanja. Izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine te nemojte proizvoditi iznenadne zvukove motorom. U krugu od sto metara od životinje treba biti samo jedno plovilo, a u krugu od 200 metara ne više od tri plovila. Ako kod životinja primijetite znakove uznemirenosti ili primijetite majku s mladuncima, odmah napustite područje susreta promjenom smjera, bez ubrzavanja. U svakom slučaju, nemojte se zadržavati u njihovoj blizini duže od 30 minuta. Udaljujući se od njih, usmjerite plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od životinje. Zbog vlastite sigurnosti, ali i njihove, nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavajte dodirivati, često poručuju iz Ministarstva.

Dupini ne vole strku i frku / Foto: Institut Plavi svijet

Foto: Pexels

Zaštićeno!

A sad kornjače. U Jadranskom moru zabilježene su tri vrste: glavata želva, zelena želva i sedmopruga usminjača. Glavata želva je najbrojnija vrsta morskih kornjača u Jadranskom moru, koja se smatra jednim od najvažnijih područja za prehranu ove vrste u Sredozemnom moru, pri čemu jedinke potječu iz grčke natalne populacije. Morske kornjače danas su jedna od najugroženijih skupina morskih organizama. Glavni razlog ugroženosti morskih kornjača u Jadranu je što ih se ribareći često ulovi, a tu su i sudari s brodovima te onečišćenje. Većina pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom i kitom odnosi se i na susret s morskim kornjačama. Nemojte im se približavati, već ih promatrajte iz daljine. Odmaknite se ako primijetite da su uznemirene te ih nikada nemojte okruživati ili loviti. Sve vrste iz skupine kitova koje se zateknu u Jadranskom moru, kao i sve tri vrste morskih kornjača, strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode, stoga je zabranjeno svako namjerno uznemiravanje, hvatanje i ubijanje tih životinja. Svako namjerno uznemiravanje strogo zaštićene vrste prijavite Državnom inspektoratu, pozivaju iz Ministarstva. Prijava se podnosi putem obrasca na internetskoj stranici Državnog inspektorata. Nalaz ozlijeđene, bolesne ili uginule jedinke morskog sisavca ili kornjače dojavite na broj 112.

I još nešto – ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama. Životinje mogu slučajno progutati plastični otpad te od toga uginuti.

Ne činiti

Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama. Životinje mogu slučajno progutati plastični otpad te od toga uginuti