
Jakša Barbić
povezane vijesti
- Mrak Taritaš: “Skandalozni mozgovi iz HAZU kvazi-znanstveno baljezgaju o simbolu NDH kao “povijesnom hrvatskom grbu”
- HAZU: Prijepori vezani uz početno polje na hrvatskom grbu lažna su dvojba
- Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU-a: Osam desetljeća u službi znanosti, zajednice i kulturne baštine
ZAGREB U srijedu 13. kolovoza 2025. u Zagrebu je u 89. godini života preminuo istaknuti hrvatski pravnik akademik Jakša Barbić, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, priopćio je Ured za odnose s javnošću i medije HAZU.
Jakša Barbić rođen je 12. prosinca 1936. u Zagrebu. Diplomirao je 1960. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1961. do 1963. radio je na Kotarskom sudu u Jastrebarskom, Okružnom sudu u Zagrebu i Višem privrednom sudu Hrvatske u Zagrebu kao sudski pripravnik. Nakon položenog sudskog ispita 1963. radio je na Općinskom sudu I. u Zagrebu i na Višem privrednom sudu Hrvatske. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu radio je od 1963. do umirovljenja 2007., kao asistent, docent, izvanredni profesor, a od 1981. kao redoviti profesor te redoviti profesor u trajnom zvanju na predmetima Privredno pravo i Pravo međunarodne trgovine sada Trgovačko pravo i pravo društava. Doktorirao je 1973. disertacijom “Ugovor o consulting engineeringu”.
Predavao je na poslijediplomskim studijima iz trgovačkog prava i prava društava na Pravnom fakultetu u Zagrebu te na pravnim fakultetima u Zagrebu, Splitu, Ljubljani, Mariboru, Skopju, Novom Sadu i Beogradu te na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Obnašao je sve važnije funkcije na Fakultetu: dekan (1993–97); voditelj poslijediplomskog studija iz trgovačkog prava, prodekan (1975–77), predsjednik Savjeta, član Senata Sveučilišta u Zagrebu. Vodio je Poslijediplomski studij iz privrednog prava, sada trgovačkog prava i prava društava od 1985. do umirovljenja 2007. Od 1981. bio je predstojnik Katedre za trgovačko, ranije privredno, sada trgovačko pravo i pravo društava. U hrvatski pravni sustav i u pravnu nastavu uveo je Pravo društava kao posebnu granu prava. Od 2009. bio je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.
Za člana suradnika HAZU izabran je 2002., a za redovitog člana 2004. u Razredu za društvene znanosti. Od 2011. do 2018. bio je potpredsjednik HAZU, a od 2019. bio je član Predsjedništva HAZU.
Akademik Barbić u HAZU je bio inicijator utemeljenja i predsjednik Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, pokrenuo je održavanje okruglih stolova i objavljivanje knjiga, bio urednik nakladničkog niza Modernizacija prava u kojem su do sada objavljene 83 knjige o najaktualnijim temama iz područja prava. Uredio je jedinstveni mini niz od 10 knjiga Pravna zaštita okoliša u kojima su obrađena pravna pitanja zaštite okoliša (zaštita šuma, tla, voda, mora, zraka, prostora, gospodarenje otpadom, upravnopravna, građanskopravna i kaznenopravna zaštita okoliša).
Od 2021. godine bio je voditelj Jadranskog zavoda HAZU (utemeljenog 1945. godine, jednog od rijetkih zavoda u Europi usmjerenih na znanstveno proučavanje pomorskoga prava i međunarodnog prava mora) te od 2022. godine urednik uglednog i međunarodno priznatog časopisa koji izdaje Akademija Poredbeno pomorsko pravo- Comparative Maritime Law.
Bio je član Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Predsjedništva Stalnog arbitražnog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu, surađivao s Višim privrednim sudom Hrvatske u Zagrebu i s Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske u Zagrebu. Arbitrirao je u brojnim arbitražnim sporovima u domaćim i međunarodnim trgovačkim arbitražama u zemlji i u inozemstvu.
Bio član Pravnog savjeta Sabora SR Hrvatske. Akademik Barbić Radio na izradi brojnih zakona od kojih valja posebno istaknuti njegovu vodeću ulogu u izradi Zakona o trgovačkim društvima, temeljnog zakona za uređenje gospodarskih subjekata, zakona donesenog u Republici Hrvatskoj koji nije bio preuzet iz pravnog sustava bivše države.
Bio je članom brojnih pravnih udruženja: predsjednik strukovnog udruženja pravnika u gospodarstvu, predsjednik Udruženja društava pravnika u privredi Hrvatske, predsjednik Predsjedništva Saveza pravnika u privredi Jugoslavije, predsjednik Hrvatskog saveza udruga pravnika u gospodarstvu, član predsjedništva Hrvatskog društva za građanskopravne znanosti i praksu, predsjednik Kluba pravnika grada Zagreba i osnivač Tribine Kluba te počasni član Hrvatske udruge sudaca.
Bio dugogodišnji član uredništva časopisa Privreda i pravo (sada Pravo u gospodarstvu), časopisa Pravo i porezi, predsjednik nakladničkog vijeća časopisa Hrvatska pravna revija, Zakonitost i lista Novi informator.
Bio član Nacionalnog vijeća za znanost, državni savjetnik u Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske, Savjetodavnog vijeća Pravosudne akademije, stručnog vijeća Hrvatske javnobilježničke akademije.
Sudjelovao je s referatima na više stotina znanstvenih i stručnih savjetovanja i seminara u zemlji i u inozemstvu te održao brojna javna predavanja.
Bio je član izvršnog odbora Zaklade Dr. Jadranko Crnić, član odbora povjerenika Zaklade Marija i Mirjan Damaška i član upravnog odbora Zaklade HAZU. U posljednja tri desetljeća bio predsjednik, potpredsjednik ili član nadzornih odbora te predsjednik skupština brojnih dioničkih društava uglavnom u sastavu velikih međunarodnih koncerna.
Objavio je uključujući i izmijenjena i dopunjena izdanja 39 knjiga i monografija, suautor 19 knjiga te urednik 64 knjige.
Najvažnije djelo akademika Barbića je Pravo društava objavljeno u tri knjige opsega 5.000 strana, prvi i najveći sustav prava društava u nas. Time je zaokružio svoju ulogu na tom području, od izrade Zakona o trgovačkim društvima do sveobuhvatne pravne obrade društava u našem pravu utemeljivši tako novu granu hrvatskog prava i uveo je u nastavu na pravnim fakultetima. Za to je djelo dobio nagradu HAZU za 2003. za znanstveni doprinos od trajne vrijednosti za Republiku Hrvatsku i 2006. Državnu nagradu za znanost.
Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja od kojih se ističu: Priznanje za doprinos razvoju i djelovanju privrednog sudstva 1979., Nagrada za životno djelo Hrvatskog udruženja managera Croma za 2005., Zlatna kuna Hrvatske gospodarske komore 2011. za životno djelo, priznanje Nikola Tesla za izniman doprinos uspjehu I. Hrvatskog radijskog foruma održanog povodom Svjetskog dana radija 2018.
Za zasluge u znanosti odlikovan je redom Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića.
Ured za odnose s javnošću i medije HAZU