U jeku kontroverzi oko talijanskog putničkog broda s 300-tinjak tona azbesta, koji je krajem srpnja u Split stigao na remont, postavilo se pitanje gdje inače završava ovakav opasni otpad, uključujući i 78 tona azbesta koji je 2020. godine uklonjen s Titovog »Galeba«. Ovu temu otvorio je glasnogovornik Brodosplita Josip Jurišić, a njegovo pitanje uslijedilo je usred rasprava o tome gdje se smije skidati azbest s brodova, nakon što je odlučeno da se »Moby Drea« neće popravljati u splitskom škveru zbog opasnosti koju taj materijal predstavlja.

Iako je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u utorak potvrdilo da je azbestni otpad s »Galeba« prije pet godina dopremljen u tvrtku Odlagalište sirovina u Zadru, odakle je dio prevezen na odlagalište Rakitovac u Gospiću kojim upravlja Komunalac Gospić, a dio na odlagalište Diklo, kojim upravlja Čistoća Zadar, direktor zadarske Čistoće Ivan John Krstičević odgovara da ne postoje nikakvi podaci da je na zadarsko Diklo zaista zaprimljen navedeni otpad s broda »Galeb«.

»Uvozni« azbest

Talijanski putnički brod »Moby Drea«, koji je krajem srpnja 2025. dovezen u splitsko brodogradilište Brodosplit radi najavljenog remonta, izazvao je veliku zabrinutost javnosti zbog 300-tinjak tona azbestnih pregradnih panela koji su se s njega planirali ukloniti. Brodosplit je od svih nadležnih inspekcija dobio potpuno odobrenje za izvođenje ugovorenih radova na brodu, uključujući potvrdu da su provedene sve zakonom propisane mjere zaštite na radu i zaštite okoliša, no naknadno se ispostavilo da bi takvi radovi stvorili opasni otpad koji se ne smije zbrinjavati u Hrvatskoj bez posebnog postupka i odobrenja.

Građani su u Splitu zbog toga u više navrata prosvjedovali, da bi na koncu pod pritiskom nadležno Ministarstvo izdalo rješenje kojim se nalaže da brod napusti brodogradilište i teritorijalno more Republike Hrvatske u roku od sedam dana jer su novoutvrđene činjenice i okolnosti pokazale »kako bi se radilo o zbrinjavanju otpada u suprotnosti s pozitivnim propisima Republike Hrvatske«. Naime, zbrinjavanje takvog otpada u Hrvatskoj zabranjeno je bez provedenog međunarodnog postupka odobrenja, koji u ovom slučaju nije obavljen.

Naime, procedura vezana uz odlaganje ovakvog otpada isključiva je odgovornost vlasnika broda, a zakonska regulativa pri tom razlikuje »domaći« i »uvozni« otpad. Tako je zbrinjavanje otpada koji je nastao unutar države dopušteno pod strogo definiranim uvjetima i u ovlaštenim postrojenjima, dok je uvoz azbestnog otpada radi zbrinjavanja u Hrvatskoj zabranjen. Zbog toga što je azbest s broda »Moby Drea« uvozni otpad, odnosno dolazi s broda iz druge države (Italije), on se ne može legalno odlagati u Republici Hrvatskoj, ali otpad s domaćeg broda poput »Galeba« može biti zbrinut u postojećim odlagalištima za azbestni građevinski otpad, kakvih u Hrvatskoj ima 19.

Posebne kazete

Za potrebe zbrinjavanja građevnog otpada koji sadrži azbest na prostoru 19 odabranih odlagališta otpada u 15 hrvatskih županija izgrađene su kazete čiji kapacitet iznosi oko 92.100 prostornih metara, a jedna od njih nalazi se i na zadarskom Diklu. Ondje se otpad trajno zbrinjava, pri čemu ukupna količina zbrinutog otpada od 2020. godine do 2025. godine iznosi otprilike 140 tona, što u prosjeku iznosi otprilike 23,5 tone godišnje – značajno manje nego je predviđeno u Elaboratu gospodarenja otpadom.

Pritom direktor Krstičević naglašava da se otpad odlaže na sanitarno pripremljenu plohu koja je vodonepropusna i prekrivena inertnim materijalom, što onemogućuje bilo kakav negativan utjecaj na okoliš.

– Navedeni otpad zbrinjava se prema važećem Pravilniku o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest te Naputku o postupanju s otpadom koji sadrži azbest. Dakle, nakon istovara navedenog otpada isti se prekriva inertnim ili zemljanim materijalom na za to predviđenoj sanitarno nepropusnoj plohi/kazeti. Vezano za ugovorene ili planirane suradnje s ovlaštenim inozemnim postrojenjima za konačno zbrinjavanje azbestnog otpada, takvi dogovori i ugovori nisu definirani. Za sada se sav otpad zadržava unutar Republike Hrvatske, tumači direktor Krstičević, te dodaje da ukupni kapacitet sanitarne plohe za odlaganje građevnog otpada koji sadrži čvrsto vezani azbest iznosi 7.000 prostornih metara.

– Navedena ploha izgrađena je 2010. godine, a prema Elaboratu gospodarenja otpadom, za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja otpada postupkom odlaganja na posebno pripremljeno odlagalište iz 2016. godine predviđena godišnja količina je 8450 tona za KB 17 06 05* (građevinski materijali koji sadrže azbest), kaže direktor Čistoće.

Grad: S »Galeba« u Zadru
ni kilogram azbesta

O zbrinjavanju azbesta su se oglasile i zadarska gradska vlast. »U vezi s medijskim objavama o mogućem zbrinjavanju azbestnog otpada s broda Galeb na odlagalištu Diklo, obavještavamo javnost da, prema dostupnim informacijama Grada Zadra, niti jedan kilogram otpada iz navedenog slučaja nije zaprimljen niti zbrinut na tom odlagalištu. Odlagalište Diklo ne zaprima opasni otpad poput azbesta izvan jasno propisanih procedura i isključivo posluje u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske i EU-a. Budući da se u javnosti pojavila informacija koja se temelji na podacima Ministarstva zaštite okoliša, Grad će zatražiti dodatno pojašnjenje.