Već dugi niz godina, društvene mreže poput TikToka i Instagrama brujale su savjetima o unosu proteina – od preporuka koliko ih treba jesti, kada ih uzimati i u kojem obliku, do raznih recepata s proteinskim dodacima. Ipak, u posljednje se vrijeme pojavio novi prehrambeni “trend”, a sve se više pažnje pridaje – vlaknima.

Umjesto da se fokus stavlja isključivo na mišiće i kalorije, novi val interesa naglašava cjelokupno zdravlje, probavu i ravnotežu u prehrani.

Hrana bogata vlaknima spada među najkorisnije namirnice koje možemo staviti na tanjur. Nedovoljan unos često se povezuje s raznim probavnim smetnjama, ali i s ozbiljnijim zdravstvenim rizicima poput bolesti srca, dijabetesa tipa 2 i raka debelog crijeva.

U nastavku donosimo sve što kažu stručnjaci o vlaknima, te najjednostavnije načine za unos istih.

Koje vrste vlakana postoje?

Prehrambena vlakna su neprobavljivi dijelovi biljne hrane. Za razliku od drugih ugljikohidrata koji se razgrađuju u šećer, vlakna prolaze probavnim sustavom gotovo nepromijenjena.

Postoje dvije osnovne vrste:

• Topiva vlakna – otapaju se u vodi i tvore gelastu tvar. Nalazimo ih u voću (npr. jabuke, bobičasto voće), povrću (batat, mrkva), mahunarkama i zobi. Ona usporavaju probavu, produljuju osjećaj sitosti, reguliraju razinu šećera u krvi i snižavaju kolesterol.

  
  

• Netopiva vlakna – ne otapaju se u vodi, već povećavaju volumen hrane u probavnom traktu. Ima ih u mekinjama, kori voća i povrća, orašastim plodovima, sjemenkama, grahu i cjelovitim žitaricama. Pomažu u redovitom pražnjenju crijeva i smanjuju zatvor.

  
  

Osim toga, postoji i rezistentni škrob – tehnički nije vlakno, ali se ponaša poput njega. Ne probavlja se u tankom crijevu, već postaje hrana za dobre crijevne bakterije. Nalazimo ga u mahunarkama, kuhanom krumpiru i napola kuhanoj tjestenini.

Većina prirodnih namirnica sadrži i topiva i netopiva vlakna – primjerice, zob, jabuke i avokado.

Obje vrste vlakana pozitivno djeluju na crijevnu floru, imunitet i opće zdravlje. Dobrobiti uključuju bolju probavu, jači imunitet i čak bolju mentalnu ravnotežu.

Koliko vlakana nam treba?

Nažalost, ne postoji točan test koji će vam odmah reći unosite li dovoljno vlakana. Ipak, jedan od najjednostavnijih pokazatelja jest rad vaše probave – ako nemate problema sa zatvorom, vjerojatno unosite dovoljno.

Australski Nacionalni savjet za zdravlje i medicinska istraživanja preporučuje dnevni unos od:

• oko 30 g za muškarce

  
  

• oko 25 g za žene

  
  

Ako želite provjeriti svoj unos, postoje brojne besplatne aplikacije i kalkulatori koji vam mogu pomoći u praćenju. Dobre vijesti su, pritom, da je predoziranje vlaknima rijetkost – i 50 g dnevno smatra se sigurnim unosom.

Kako to postići – bez pretjeranog analiziranja?

Namirnice bogate vlaknima uključuju:

• voće

  
  

• povrće

  
  

• orašaste plodove

  
  

• sjemenke

  
  

• mahunarke (grah, leća, slanutak)

  
  

• kruh i žitarice od cjelovitog zrna

  
  

Važno je unositi vlakna kroz raznoliku prehranu – tako vam određene namirnice ili obroci neće brzo dosaditi.

Prehrambene smjernice predlažu:

• 2 porcije voća dnevno

  
  

• 5 porcija povrća (npr. pola šalice kuhanog povrća ili šalica svježeg lisnatog povrća)

  
  

• 2 do 3 porcije orašastih plodova i sjemenki (oko 30 g ili jedna šaka)

  
  

• Ili 2 do 3 porcije mahunarki (npr. šalica kuhanog graha, leće, slanutka)

  
  

Što izbjegavati?

• Nemojte izbacivati cijele skupine namirnica, poput ugljikohidrata, osim ako vam to ne savjetuje stručnjak. I namirnice s manje vlakana (poput mliječnih proizvoda ili nemasnog mesa) imaju važnu ulogu.

  
  

• Ne fokusirajte se samo na jednu vrstu vlakana. Tijelu su potrebne obje.

  
  

• Ne povećavajte unos vlakana naglo. To može izazvati nadutost i bolove u trbuhu. Krenite postupno – s jednom ili dvije nove vlaknaste namirnice dnevno, i povećavajte unos kroz tjedne.

  
  

• Pijte dovoljno tekućine! Vlaknima treba voda kako bi učinkovito djelovala. Preporučuje se barem 8–10 čaša dnevno.

  
  

Kako sve to uklopiti bez pretjerivanja?

Zdrava prehrana ne treba biti opsesija. Nema potrebe da brojite svaki gram vlakana ili pratite trendove kao utrku.

Pristupite svemu prirodno: dodajte više svježeg voća i povrća, ubacite grah ili slanutak u variva, salate ili tortilje. Birajte cjelovite žitarice umjesto rafiniranih – npr. integralni kruh umjesto bijelog.

Ako jedete žitarice za doručak, pogledajte deklaraciju – ciljajte na one s najmanje 5 g vlakana po porciji.

I najvažnije – slušajte svoje tijelo. Ako imate probavne tegobe ili stanja koja zahtijevaju poseban režim prehrane (npr. sindrom iritabilnog crijeva), konzultirajte se s liječnikom ili nutricionistom.