INTERVJU

Vladimir Matošević: “Naši jazz glazbenici više su nego talentirani”

Ivana Kocijan

Foto: Nikola Blagojević

Foto: Nikola Blagojević

Donosimo razgovor sa inicijatorom i organizatorom programa Jazz petkom na Zametu



Punih deset godina koncertni serijal Jazz petkom na Zametu u Baptističkoj crkvi Riječanima donosi atraktivan glazbeni program.


U povodu proslave desete godišnjice programa ove se nedjelje priprema koncert na kojem će nastupiti riječka pjevačica Tina Vukov i njezin trio Jazz Wulfs.


Bili su to povodi za razgovor s Vladimirom Matoševićem, inicijatorom i organizatorom programa Jazz petkom na Zametu, neumornim riječkim promotorom jazza.


Program Jazz petkom na Zametu slavi 10 godina postojanja. Što se priprema tim povodom?




– U povodu proslave desete godišnjice programa Jazz petkom na Zametu imat ćemo priliku čuti poznatu hrvatsku pjevačicu Tinu Vukov i njezin trio Jazz Wulfs u sastavu Rajko Ergić na bubnjevima, Dorian Cuculić na klavijaturama i Vedran Ružić na kontrabasu i bas gitari.


Ovotjedni koncert na rasporedu je u nedjelju, a ne u petak. Slučajno ili namjerno?


– Koncert će se održati u nedjelju 29. lipnja u 20.30 isključivo zbog jednog tehničkog razloga, a taj je da su svi glazbenici s kojima smo kontaktirali bili zauzeti petcima, a naša je želja da obilježimo našu desetu godišnjicu prije godišnjih odmora, kako bi naša publika ovaj koncert nosila u sjećanju tijekom ljeta jedva iščekujući početak nove koncertne sezone.



Koncerti u Baptističkoj crkvi uvijek su odlično posjećeni, Foto: Thea Pavlin

Besplatni koncerti


Svi su koncerti u sklopu programa besplatni. Je li li tako oduvijek, zbog čega, i hoće li tako ostati i dalje?


– Svi naši koncerti su besplatni, a publika koja želi podržati takva događanja na izlazu može ubaciti svoje dobrovoljne priloge, koji pomažu da se ovakve večeri mogu organizirati.


Tu moram istaknuti i neke naše prijatelje koji pomažu program Jazz petkom svojim donacijama kao što su restoran Barbacoa, pizza bar Krug, King’s Pub, Birra Bar, Koryna namještaj, Beatuy Studio Royal Art, Selah – intelektualne usluge bez čije pomoći ne bismo mogli planirati naše večeri. Isto tako zahvale idu i našem tonskom majstoru Lorinu Zoviću i fotografkinji Gordani Kvajo koji su od prvog dana s nama i bez njih Jazza petkom ne bi bilo.


Ove godine smo prvi put dobili sredstva na natječaju Gradskog odjela za kulturu te će nam ostale koncerte u ovoj godini biti lakše planirati i organizirati, tako da je dalje plan da koncerti budu besplatni za našu vjernu i brojnu publiku.


Od prvog dana su koncerti besplatni iz razloga što smo htjeli stvoriti i potaknuti postojeću i odgojiti novu jazz publiku otvorivši kao Baptistička crkva, koja je organizator ovih večeri, širom vrata tada našeg novog prostora u koji smo ušli šest mjeseci prije pokretanja projekta Jazz petkom.


Možemo li se prisjetiti kad je i zašto pokrenut ovaj program, i zašto baš u Baptističkoj crkvi?


– Kako sam rekao, kad smo prije 10 godina prešli kao crkva u naš novi crkveni prostor u Primorskoj 2, želja nam je bila da kao crkva i svojim prostorom koji je veliki i pogodan za ovakve koncerte služimo ljudima ovog grada.


Kako sam član Baptističke crkve i od rane mladosti veliki zaljubljenik u jazz glazbu, a kako je nakon zatvaranja kluba Tunel Rijeka ostala bez prostora gdje se na redovnoj bazi može slušati jazz uživo, predložio sam vodstvu crkve da pokrenemo Jazz petkom na Zametu što su oni i prihvatili.


Prvi koncert koji je održan bio je 30. srpnja 2015. godine, a nastupio je moj veliki prijatelj Zvjezdan Ružić sa svojim kvartetom. Inače Zvjezdan je na kavi prvi čuo moju ideju o pokretanju Jazza petkom i podržao me u tome, tako da ima i on svoje zasluge. Inače mi kao kršćani vjerujemo da je Bog taj koji nam je dao talente koje imamo, a naši jazz glazbenici više su nego talentirani i htjeli smo im kao crkva omogućiti da u tim talentima i vrhunskim izvedbama uživa i mnogobrojna riječka publika.


To je odgovor zašto jazz u Baptističkoj crkvi. Postojanjem Jazz kluba Tunel Rijeka je već imala jazz publiku kojoj, ako ćemo iskreno, nije bilo lako preći iz jednog kluba u crkvu i većina, htjela to priznati ili ne, pitala se otkud sad to i zašto jazz u crkvi, ali ubrzo je prepoznala trud i entuzijazam uložen u organizaciju ovakvih koncerata i podržala nas svojim dolaskom u velikom broju.


Koliko je koncerata održano dosad? Tko sve dolazi na ove koncerte?


– Možemo se pohvaliti da na ovih više od 85 koncerata koje smo održali u ovih 10 godina nikada u publici nije bilo manje od 40 ljudi, a bilježimo i koncerte gdje je broj dolazio i do 200 ljudi u publici, kao što su koncerti Marka Ramljaka i benda, Branimir Gazdik Quinteta, Oridano Gipsy jazz kvarteta, Zorana Majstorovića i Vaska Atanasovskog itd.


Publika koja dolazi na ove koncerte stvarno je raznolika. Ponosni smo što na koncertima ima i djece i mladih koji stvarno sa zanimanjem prate kao i publike srednjih godina i onih iskusnih poznavatelja jazza. Rekli bismo da je raspon godina od 7 do 97.


Kakve su danas reakcije publike?


– Reakcije publike danas su takve da žale što se koncerti održavaju samo jednom mjesečno i da pitaju i željno iščekuju svaki koncert.



Marko Ramljak Band, Foto: Matej Paluh

Nastup za pamćenje


Koji nastup posebno pamtite i zbog čega?


– Puno je već nabrojanih koncerata koji su nam stvarno ostali u lijepom sjećanju, ali ako već moram izdvojiti jedan, onda bi to bio koncert Balkan Dua Zorana Majstorovića i saksofonista Vaska Atanasovskog. Tu večer smo osim koncerta spomenutog dua imali i izložbu naše fotografkinje Gordane Kvajo i nastup makedonskog kulturnog društva Ilinden koji su nastupili u svojim nošnjama, tako da je to bila etnovečer začinjena vrhunskom glazbom.


Imate li neke neostvarene želje kad su izvođači koje želite ugostiti u pitanju?


– Kad smo kod neostvarenih želja, moja najveća želja bila je dovesti Matiju Dedića na Jazz petkom i kontakti su već bili ostvareni i plan je bio da to bude ovog ljeta, ali nas je nažalost institucija hrvatske jazz glazbe i glazbe općenito prerano napustila i to će mi vjerojatno zauvijek ostati bolna rana, ne samo zbog toga što je jedan od rijetkih jazz glazbenika koji nije nastupio kod nas, nego zato što nas je napustio veliki čovjek prije svega.


Druga neispunjena želja je koncert Tamare Obrovac i njezina sastava i nadam se da ćemo u tome uspjeti.


Riječka, i općenito primorska, jazz scena je vrlo jaka. Kako vi gledate na nju? Što je to čini toliko posebnom?


– Smatram da je riječka jazz scena najjača scena u Hrvatskoj, sastavljena od prekaljenih i iskusnih jazz legendi kao što su Elvis Stanić, Darko Jurković Charlie, Denis Razumović Razz, Henry Radanović, Spartaco Črnjarić, Darko Mihelić Boćo, Tonči Grabušić, koji svoja znanja i iskustva dugo godina prenose na mlađe kolege kao što su Branimir Gazdik, Marko Lazarić, Ivo Popeskić, pa do ove još mlađe generacije kao što su Damjan Grbac, Zoran Majstorović, Karlo Lovrić, Vedran i Zvjezdan Ružić ili još mlađe kao što su Zvonimir Radišić, Bojan Skočilić, Dino Ivelja, Dorian Cuculić i ostali koji mi, nadam se, neće zamjeriti ako sam ih izostavio.


Tako da mislim je da ta ljubav prema jazz glazbi koja ide s generacije na generaciju i međusobne suradnje iz kojih vjerujem najviše uče i bogate jedni druge, uz talent i želju za školovanjem i edukacijom, neki recept tako jake primorske jazz scene. Iskusni mentori koji dijele svoje znanje i isustvo i mlađe generacije željne učenja i napredovanja.


Kakve su vam želje i planovi za sljedećih 10 godina?


– Želje i planovi za sljedećih 10 godina su još financijski ojačati i stati na noge tako da budemo u mogućnosti dovesti glazbenike iz cijele Lijepe Naše, a i neke iz inozemstva. Povećati broj ljudi u publici i doći do toga da se koncerti održavaju barem još jednom u mjesecu i uživati u vrhunskoj glazbi i novim susretima s ljudima na Jazzu petkom.


Publika od 7 do 97

– Možemo se pohvaliti da na ovih više od 85 koncerata koje smo održali u ovih 10 godina nikada u publici nije bilo manje od 40 ljudi, a bilježimo i koncerte gdje je broj dolazio i do 200 ljudi u publici, kao što su koncerti Marka Ramljaka i benda, Branimir Gazdik Quinteta, Oridano Gipsy jazz kvarteta, Zorana Majstorovića i Vaska Atanasovskog itd. Publika koja dolazi na ove koncerte stvarno je raznolika. Ponosni smo što na koncertima ima i djece i mladih koji stvarno sa zanimanjem prate kao i publike srednjih godina i onih iskusnih poznavatelja jazza. Rekli bismo da je raspon godina od 7 do 97.