Nakon slinavke i šapa, kuge malih preživača, afričke svinjske kuge i drugih bolesti životinja, govedima na području Europe sada prijeti i bolest kvrgave kože (BKK), a koja se pojavila na Sardiniji. Smatra se da se virus prenio vektorima iz sjeverne Afrike. Istina, BKK nikada nije prijavljen u Hrvatskoj, ali se 2016. i 2017., istaknuli su u priopćenju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, provodilo cijepljenje goveda protiv ove bolesti zbog visokog rizika i blizine izbijanja u Srbiji, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i drugim zemljama regije, a čega se domaći stočari dobro sjećaju. Dio stočara žalio se tada da im goveda nakon cijepljenja ugibaju, da je smanjena mliječnost krava.

Ekonomske posljedice

Zašto se Europa, kao visoko uređen kontinent sa sustavima kontrola i prevencija, u zadnje vrijeme učestalo nalazi na udaru vrlo opasnih zaraznih stočnih bolesti koje sa sobom vuku i velike ekonomske posljedice od kojih, a zbog eutanazija čitavih uzgoja, profitiraju samo kafilerije? Naposljetku, i BKK je bolest s A liste. U pravilu, bolesti koje su u zadnje vrijeme prodrle na naš kontinent brzo se šire, posljedice su ogromne za čitava nacionalna stočarstva. Slinavka i šap, kuga malih preživača, boginje ovaca i koza, a sada i BKK – sve na području država članica EU-a. U Ministarstvu poljoprivrede ističu da čimbenici poput globalizacije, migrantske krize, putovanja ljudi, prometa i premještanja životinja i proizvoda životinjskog podrijetla te klimatske promjene utječu i na lakše širenje uzročnika bolesti ljudi i životinja i njihovih vektora. Očito, globalizacija uzima svoj danak.

– Bolesti životinja i širenja bilo je i prije, no sve se promijenilo. Migracije ljudi danas su ogromne, u cijelom svijetu velika su kretanja ljudi, roba, usluga, stoke. Klimatske promjene s migracijama dovele su dovde, da se bolest prenese, a da i ne primijetite. Također, ispod radara u Europi u ovakvim situacijama prolaze i ratna događanja poput rata u Ukrajini i migracija divljih životinja iz ratnih zona pa se sada pojavila bjesnoća kod divlje populacije u Poljskoj i Mađarskoj. Sve to treba pratiti i na nacionalnoj razini reagirati. Netko u prolasku kroz neku zemlju iz vozila baci zaraženi komad salame iz sendviča i eto puta da i na taj način dođe do stočne bolest. Problem je što se BKK širi vektorima, insektima koji sišu krv, muhama, komarcima, kaže predsjednik Hrvatske veterinarske komore Ivan Zemljak.

Migrantske rute

Dolazak BKK-a iz sjeverne Afrike do Italije povezuje se s migrantskim rutama. Zemljak podsjeća na scenarij od prije 10-ak godina u Grčkoj, Srbiji, Bugarskoj… kada su te zemlje zbog BKK eutanazirale goveda. Kada se bolest u Srbiji približila nama, Hrvatska se odlučila na cijepljenje.

– Cijela veterinarska struka je za to da, postoji li vakcina, da se provodi vakcinacija, iako to nije laka odluka. Ići u to ili eutanaziju – ovisi o više faktora, od epidemiološke situacije, blizine područja odakle se bolest širi, blizine granice, migracija itd., kaže Zemljak. Tu je uloga nacionalnog kriznog stožera i odluke o mjerama za sprečavanje i iskorjenjivanje bolesti.

Kako ističu u Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane, BKK je virusna zarazna bolest goveda koja je prvi put zabilježena u Africi, dok je proteklih godina, preko Turske, virus ušao u Europu – 2015. u Grčku i Cipar, a 2016. u Bugarsku i Sjevernu Makedoniju. Uzročnik joj je virus koji je relativno otporan na vanjske utjecaje, a bolest se širi vektorima te izravnim i neizravnim dodirom bolesnih sa zdravim govedima.

– Obvezna je žurna prijava veterinaru svih znakova bolesti goveda koji mogu ukazivati na BKK. Veterinar je po primitku prijave dužan provesti kliničku pretragu goveda u kojih su uočeni klinički znakovi i ostalih goveda koja borave u istoj epidemiološkoj jedinici gdje i sumnjivo govedo te uzeti podatke o zdravlju čitavog stada u posljednjih 28 dana. Od goveda kod kojih su uočeni klinički znakovi obavezno se uzimaju uzorci za isključivanje bolesti kvrgave kože i to najmanje uzorak krvi te uzorak promijenjene kože ili sluznice ukoliko su takve promjene uočene, ističu u Upravi za veterinarstvo.

Važne biosigurnosne mjere

U resornom ministarstvu navode kako smo suočeni sa sve većim rizikom za uzgoje životinja na područjima na kojima su se do sada ove bolesti smatrale iskorijenjenima ili nikad potvrđenima.

– Stoga je od iznimne važnosti da stočari budu upoznati s kliničkim znakovima ovih bolesti i važnosti njihovog ranog otkrivanja te da provode sve potrebne mjere kako bi se smanjio rizik od unosa i širenja virusa ovih bolesti među uzgojima. Mjere biosigurnosti i zaštita od vektora, pojačana higijena i oprez pri premještanju životinja, proizvoda, vozila, opreme i drugih predmeta kojima se mogu prenositi uzročnici bolesti, nužne su za smanjenje rizika, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

– Bitna je biosigurnost na farmama; ona ne štiti stoku samo od jedne bolesti, kaže predsjednik Hrvatske veterinarske komore Ivan Zemljak.