Tražimo izmjenu izbornih pravila i sređivanje registra birača kako bi se konačno mogli dogoditi fer i pošteni izbori, kazala je Urša Raukar Gamulin (Možemo) u saborskoj raspravi o Vladinu Izvješću o broju birača upisanih u Registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za prvo tromjesečje ove godine.


Ovakav izborni sustav ne može ostati, dodaje Dalija Orešković (DOSIP) i naglašava da je na oporbi da nametne temu izbornog sustava. Postavi li se oporba kao rezervni kotač HDZ-a, ne dajemo građanima dovoljno motiva da izađu na izbore, kazala je.




Ustvrdila je i kako “smo došli” u fazu da se moramo obraćati institucijama izvan države, da bi riješili “nered u izbornim procesima”.


Prema spomenutom Izvješću, na kraju prvog tromjesečja 2025. godine, Hrvatska je imala oko 16.500 birača manje nego na kraju prvog tromjesečja prošle godine, njih 3, 6 milijuna u deset jedinica u kojemu 140 zastupnika biraju birači s prebivalištem u Hrvatskoj.


Odstupanja u broju birača po izbornim jedincima su unutar zakonom dopuštenih +/- pet posto, pa ne treba nikakva intervencija ili promjena u rasporedu izbornih jedinica, izjavila je Anamarija Blažević (HDZ).


S tim se suglasio državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave, koje prati kretanje broja birača, Sanjin Rukavina i naglasio da je u svih deset jedinca težina glasa birača, ujednačena.


Oporbeni zastupnici višekratno su upozorili na nelogičnost da Hrvatska ima 3, 8 milijuna stanovnika, a 3, 6 milijuna birača.


Većina članica EU ima omjer birača u odnosu na broj stanovnika od dvije trećine, do tri četvrtine, no u Hrvatskoj nije tako, primijetio je Ivan Račan (SDP) i dodao kako su kod nas brojevi gotovo izjednačeni i kako to nije posljedica demografske, nego administrativne situacije.


Rukavina: Registar birača „živo tkivo“ 


Državni tajnik Rukavina tumači kako je registar birača „živo tkivo“ u koje se na dnevnoj osnovi unose podaci, a sve se veže prema prebivalištu. Broj stanovnika je statističko  istraživanje i moguće je da nisu svi stanovnici popisani, objasnio je.


SDP-ov Arsen Bauk (SDP) naveo je kako postoje tri skupine građana koje čine razliku u broju stanovnika i birača. Jedan broj hrvatskih državljana, tzv. nova dijaspora, ima osobnu iskaznicu i prebivalište u Hrvatskoj, a živi u inozemstvu, oni nisu popisani u popisu stanovništva, ali su u registru birača. Drugu skupinu čine pripadnici srpske manjine koji su nakon Domovinskog rata odselili, a po zakonu i dalje imaju pravo na prebivalište u Hrvatskoj, a treću, Hrvati iz BiH koji žive u BiH, ali imaju prebivalište u Hrvatskoj, rekao je Bauk.


Nino Raspudić (Klub NZ) ističe kako nam treba jasan akcijski plan kako pročistiti evidencije, a osobito MUP-ovu evidenciju prebivališta. To je  rudarski posao, a vrijeme da ga napravimo je sada, kada su pred nama tri godine bez izbora, naglasio je.


Na oporbene kritike i sumnje, DP-ov Tomislav Josić uzvraća da im je za jedne izbore, one na kojima je pobijedio Zoran Milanović, popis birača bio u redu, a dva mjeseca kasnije, kad su pobijedili drugi, više nije i treba ga mijenjati.


Izgleda da je HDZ kriv za sve, svi ostali su dobri i pošteni, konstatirao je zastupnik.