Gotovo da nema dana da na hrvatskim cestama netko ne pogine u prometnim nesrećama, a Hrvatska je i u samom vrhu po smrtnim stradavanjima u prometu u Europskoj uniji.

Samo u ovoj godini je do sada na hrvatskim cestama poginulo 115 osoba, 16 posto više nego u istom razdoblju 2024., a lipanjske su brojke posebice alarmantne jer je u sedam dana ovog mjeseca na cestama život izgubilo čak 17 osoba.

Crni tjedan

U Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji poginuli su pješakinja, vozačica mopeda i motociklist. U samo dva dana, od četvrtka do subote, poginulo je sedam osoba, među kojima i 7-godišnje dijete. U petak je oko 21 sat u Ceremošnjaku, na području Našica, 26-godišnjak automobilom upravljao od Granica u smjeru Makloševca istočnim prometnim trakom, pri čemu brzinu kretanja nije prilagodio stanju ceste i uvjetima na cesti te vidljivosti, koja je bila smanjena zbog slabe osvijetljenosti javnom rasvjetom, pa stoga nije na vrijeme uočio neosvijetljenu 83-godišnju pješakinju koja je u tom trenutku počela prelaziti kolnik na mjestu na kojem nije bilo obilježenog pješačkog prijelaza. Od udara vozila u tijelo pješakinja je na mjestu preminula.

Dva sata poslije, oko 22.55, vozeći neregistriran motocikl Yamaha državnom cestom u smjeru sjevera, 28-godišnjak je u ravnini mjesta Donja Bistra u zavoju nalijevo pretjecao dva vozila ispred sebe, pritom ne vodeći računa da prometni trak kojim namjerava pretjecati nije slobodan na dovoljnoj udaljenosti od vozila koje mu je stizalo ususret. Zbog toga je, prilikom naglog vraćanja u prometni trak kojim se prethodno kretao, ne prilagodivši brzinu kretanja motocikla, naletio na zaštitnu ogradu s istočne strane ceste, te sletio s kolnika. U prometnoj nesreći poginuli su 28-godišnji vozač i 25-godišnja žena koja je bila s njim na motociklu.

Sasa Tadinac/PIXSELL

U Istri, na državnoj cesti DC 75 blizu mjesta Galići, sudarili su se motocikl i automobil, pri čemu je poginuo motociklist.

U četvrtak oko 9.30, vozeći automobil državnom cestom broj 1 na dionici Gubaševo – čvor Zaprešić u smjeru juga, 44-godišnjakinja je odjednom prešla na prometni trak namijenjen kretanju vozila iz suprotnog smjera, pri čemu je prednjim dijelom vozila naletjela na prednji dio teretnog vozila litavskih registracija koje je vuklo prikolicu na kojoj se nalazilo osam automobila. Četrdesetjednogodišnji vozač iz Litve kretao se istočnim prometnim trakom kolnika državne ceste 1 u smjeru sjevera. Zbog sudara automobil je odbačen na meki teren sa zapadne strane ceste, a prometnoj nesreći smrtno su stradale majka i kći, 44-godišnja vozačica i njezina 7-godišnja kći, koja je bila putnica u automobilu, a 41-godišnji vozač lakše je ozlijeđen, te mu je liječnička pomoć pružena u Zavodu za hitnu medicinu zagrebačke županije – ispostava Zaprešić.

U Primorsko-goranskoj županiji poginuo je 68-godišnji državljanin Njemačke, koji je kod čvora Draga motociklom udario u zaštitnu metalnu ogradu uz lijevi rub kolnika.

Sasa Tadinac/PIXSELL

Naposlijetku, sinoć je u vozilu hitne pomoći preminula jedna od dvije osobe ozlijeđene u sudaru dva motocikla u mjestu Brest na makarskom području.

Hrvatska četvrta

Prema podacima iz Europske komisije Hrvatska je bila na četvrtom mjestu s 62 poginulih u prometu u 2024. godini, odmah iza Rumunjske sa 77, Bugarske sa 74 te Grčke sa 64 smrtno stradalih na milijun stanovnika. Ipak, zabilježen je pad smrtno stradalih u Hrvatskoj u odnosu na 2023. godinu kada je zabilježena 71 poginula osoba u prometu na milijun stanovnika.

Preliminarni podaci

Europska komisija sredinom ožujka objavila je preliminarne podatke o smrtnim slučajevima na cestama za 2024. Prošle je godine u prometnim nesrećama u EU-u poginulo oko 19.800 osoba, što je blagi pad od 3 posto u odnosu na 2023. To je 600 izgubljenih života manje. Čak i ako se broj smrtnih slučajeva na cestama 2024. znatno smanjio nego 2023., opći tempo poboljšanja i dalje je prespor, a većina država članica nije na dobrom putu da ostvari cilj EU-a da se broj smrtnih slučajeva na cestama prepolovi do 2030.

Zvonimir Barisin/PIXSELL

Josip Mataija, voditelj službe prometne policije u Ravnateljstvu policije, kaže kako je manje ozlijeđenih u prometu, ali više poginulih.

– Do 28. svibnja imali smo 97, a lani je bilo 84 smrtno stradalih u prometu na cestama što je oko 16 posto više. No, bilježimo smanjenje prometnih nesreća za 5 posto, smanjenje teško ozlijeđenih osoba za više od 200 ili 19 posto manje te 9 posto manje lakše ozlijeđenih. Nakon Uskrsa zaredalo se puno teških nesreća. Glavni razlog prometnih nesreća je brzina, a ove godine oko 50 posto osoba baš je i poginulo zbog brzine. Osim toga, 42 posto osoba smrtno je stradalo u slijetanju s ceste gdje je uzrok bila isključivo nepažnja vozača. Istaknuo bih i problem nekorištenja sigurnosnog pojasa u vozilima. Naime, naša vozila su u prosjeku stara 14 godina i nisu najmodernija, ali sva imaju pojas koji može spasiti život. Naime, 50 posto osoba poginulih ove godine nije bilo vezano. Apelirao bih na ljude da se vežu jer to može pomoći. Na primjer, dogodi se da kod prevrtanja vozila vozač i suvozač budu vezani i prežive nesreću, a putnik na stražnjem sjedalu nije bio vezan te je ispao iz vozila i poginuo. Treba istaknuti i da raste broj vozila u prometu. Naime, ove godine imamo pet posto porasta broja vozila na autocestama pod ingerencijom HAC-a. To u postotku izgleda malo, ali to je 900.000 vozila na cestama više u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine. Slično je i na drugim cestama, a sezona tek kreće. Iz godine u godinu raste i broj registriranih vozila. Tako ove godine, u prva četiri mjeseca, imamo 111.000 registriranih vozila više nego u istom periodu lani, kaže Mataija i ističe kako je puno više registriranih motocikala.

Kriza srednjih godina

Prema podacima iz policije čini se i da tzv. kriza srednjih godina, koju smo nekada gledali u filmovima, sve više »hvata« i Hrvate koji odjednom kupuju motocikle.

– Dosta raste broj motocikala kojih ove godine imamo preko 113.000 registriranih, što je 10.000 više nego prošle godine. To ukazuje da motocikl postaje sve popularniji, voze se duže jer su klimatski uvjeti takvi. Nekada je bilo prave zime, a sada se voze cijelu godinu. Tijekom 2024. godine poginuo je 71 motociklist. Do sada ih je od početka godine 14 smrtno stradalo, a prošle u četiri mjeseca 21. Od njih 14, 10 je stradalo zbog vlastite greške, a samo četiri zbog grešaka drugih vozača. Od 10 ih je 8 poginulo u slijetanju s ceste. Međutim, sada imamo veći problem jer ih voze sve generacije, ne samo mlađe osobe nego i stariji. Sada nam više gine starijih osoba koje su godinama vozile automobile, ali ne i motocikle. Naime, osoba koja ima iskustva vozeći automobil odjednom kupi veliki motocikl za koji uopće nema iskustva. Ginu ljudi od 40 pa i više od 70 godina. Nije problem kod onih koji voze motocikle od mladosti, oni su krenuli od manjih motocikala prema većima. Kod ovih drugih koji ih nikada ranije nisu vozili najveći je problem neiskustvo, ističe voditelj službe prometne policije u Ravnateljstvu policije.

Kako dalje navodi, samo protekloga vikenda policija je na hrvatskim cestama utvrdila više od 7.000 prometnih prekršaja od kojih se 2.200 odnosilo na brzinu i 600 na alkohol.

– Da bi zaustavili stradavanja u prometu pokrenuli smo aktivnosti koje ćemo i nastaviti. Na prometnicama će biti prisutni svi mogući ljudi i tehnika, a lokacije mijenjamo. No, moram istaknuti da policija sama nigdje nije riješila problem stradavanja osoba u prometu dok se nešto ne promijeni u glavama samih vozača. Kada sjednu u automobil vozači trebaju razmisliti, vezati se i prilagoditi brzinu jer osim što stradavaju oni, od njih stradavaju i druge osobe, istaknuo je Josip Mataija, ističući kako je kod motociklista obvezno da imaju kacigu i dodatnu opremu kao što su jakna, hlače, čizme i rukavice jer im i to može spasiti život.

Najsigurnije u prometu Švedska i Danska

Prema podacima iz Europske komisije, napredak u području sigurnosti na cestama diljem EU-a i dalje je neujednačen, pri čemu neke zemlje ostvaruju znatan napredak, dok druge teško smanjuju broj smrtnih slučajeva.

Švedska i Danska i dalje su najsigurnije zemlje u pogledu sigurnosti na cestama, s niskim stopama smrtnosti od 20 odnosno 24 smrtna slučaja na milijun stanovnika. Prosjek EU-a je 44 smrtna slučaja na milijun stanovnika. Najveći rizik i dalje predstavljaju ruralne ceste, s 52 posto smrtnih slučajeva na tim cestama. Većina smrtnih slučajeva na cestama (77 posto) odnosi se na muškarce, dok su starije odrasle osobe (65+) i mladi (18 – 24) posebno nezaštićeni sudionici u cestovnom prometu. Kad je riječ o vrsti sudionika u cestovnom prometu, putnici u automobilima imaju najveći udio smrtnih slučajeva, a slijede ih motociklisti s 20 posto, pješaci (18 posto) i biciklisti (10 posto). Ranjivi sudionici u cestovnom prometu, uključujući pješake, bicikliste i motocikliste, čine gotovo 70 posto smrtnih slučajeva u gradovima, što naglašava hitnu potrebu za poboljšanim sigurnosnim mjerama kako bi ih se zaštitilo.