RIJEKA – U povodu Nacionalnog i europskog dana palijativne skrbi, na Fakultetu zdravstvenih studija (FZS) Sveučilišta u Rijeci održan je međunarodni simpozij “Palijativna skrb u onkologiji: stručnost, dostojanstvo i ljudski pristup”. Simpozij je okupio znanstvenike i sudionike iz nekoliko institucija, uključujući i programske partnere Fakultet za zdravstvene znanosti Celje, Europsku organizaciju medicinskih sestara specijalista i Hrvatsko društvo medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije. Upravo medicinske sestre imaju ključnu ulogu u pružanju palijativne skrbi, rekao je pri uvodu u simpozij Željko Jovanović, prodekan za poslovne odnose i znanost pri Fakultetu zdravstvenih studija.

– Palijativna skrb u onkologiji predstavlja temelj humane medicine, usmjerene na olakšavanje patnje i očuvanje dostojanstva pacijenata u svim fazama bolesti. Kroz stručan, empatičan i sveobuhvatan pristup, palijativna skrb ne samo da ublažava bol i druge simptome, već pruža i psihosocijalnu potporu pacijentima i njihovim obiteljima. Ključnu ulogu u pružanju ove skrbi imaju prvostupnice i magistre sestrinstva, koje svojim znanjem, iskustvom i blizinom pacijentu svakodnevno doprinose očuvanju kvalitete života i dostojanstva bolesnika. Njihova profesionalna posvećenost i ljudski pristup čine nezamjenjiv dio multidisciplinarnog tima u palijativnoj onkološkoj skrbi, istaknuo je Jovanović.

Cilj ovog simpozija bio je okupiti različite aktere koji sudjeluju u postupcima skrbi za pacijente u palijativnoj skrbi kako bi razmijenili mišljenja, vidjeli gdje postoje praznine i pokušali nešto učiniti kako bi se taj dio zdravstva poboljšao. Jedno od ključnih područja na kojem treba raditi je komunikacija. Na tu je temu predavanje održala Tamara Stenberger Kolnik s Fakulteta zdravstvenih znanosti u Celju.

– Govorim o komunikaciji u palijativnoj skrbi, točnije o terapeutskoj komunikaciji. Po struci sam medicinska sestra i na fakultetu predajem komunikaciju. Srž mog poučavanja je da komunikacija ima iznimno veliku važnost u palijativnoj skrbi. To je iz jednog važnog razloga – jer je palijativna skrb vrlo osjetljiva i emocionalna. Nama, zdravstvenim djelatnicima često je teško govoriti o tako teškim temama. Zato moramo o njima što više razgovarati. Znamo da pacijent i njegova obitelj trebaju govoriti o tome, a s druge strane, mi moramo znati kako ih dobro slušati. Komunikacija u palijativnoj skrbi zaista ima veliku važnost; naglašava.

Simpozij su zajedno organizirali Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Dom zdravlja Primorsko – goranske županije, Klinički bolnički centar Rijeka, Fakultet za zdravstvene znanosti Celje iz Slovenije, Europska organizacija medicinskih sestara specijalista ESNO i Hrvatsko društvo medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije.