Animafest

Zagreb postao svjetski centar animacije. Otvoreno je 35. izdanje svjetskog festivala animiniranog filma

Ervin Pavleković

Foto Animafest

Foto Animafest

Od 2. do 7. lipnja bit će prikazano 350 umjetničkih animiranih filmova



Ovogodišnje 35. izdanje najznačajnijeg hrvatskog filmskog festivala i jednoga od triju vodećih festivala animacije u svijetu, Svjetskog festivala animiranog filma – Animafest Zagreb 2025, nedavno je otvoreno u Kinu SC, a u periodu od 2. do 7. lipnja u kinima SC i Kinoteka, Muzeju suvremene umjetnosti i na drugim zagrebačkim gradskim lokacijama bit će prikazano 350 umjetničkih animiranih filmova, festival će jednako toliko privući inozemnih gostiju, a u kina, izložbene prostore i na druge lokacije privući će tisuće gledatelja i posjetitelja, što je još jedna potvrda važnosti ovoga svjetskog festivala.


Bogat festivalski program


Ovogodišnjem otvaranju festivala, između ostalih, prisustvovali su izaslanik ministrice kulture i medija RH Nine Obuljen Koržinek, državni tajnik Krešimir Partl, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Chris Marcich, visoki predstavnici diplomatskog zbora te ugledni gosti međunarodne animacijske scene, kojima su se obratili umjetnički ravnatelj Animafesta Daniel Šuljić te njegove producentice, Matea Milić i Paola Orlić.


Foto Animafest


»Citirat ću Naomi van Niekerk koja je bila kod nas u žiriju prije koju godinu i koja je rekla ‘Gdje god pogledam, vidim nekog koga volim’. To je ovaj festival. To ste svi vi, ovo je festival autora za autore. Autorska animacija nam je u fokusu i nadamo se da će u njemu još dugo ostati. Po tome je Zagreb prepoznat i cijenjen u svijetu. Pred nama je tjedan u kojem Zagreb pokazuje da je svjetski centar animacije. Jako smo ponosni na sve programe, otprilike 48 projekcija, 6 izložbi, gomila predavanja i svega ostaloga što čini jedan festival. I naravno, festivalski partyji na kojima nastaju nove koprodukcije«, kazao je Šuljić.


Nagrada za životno djelo




Na svečanom otvorenju festivala proglašena je i Nagrada za životno djelo Animafesta 2025 na kojoj je dobitnica Michaela Pávlatová zahvalila videoporukom, najavivši svoj dolazak na festival kasnije ovoga tjedna kada će, u sklopu ceremonije zatvaranja 7. lipnja nagradu i preuzeti. U sklopu festivala bit će prikazana i retrospektiva Pávlatovinih filmova, njezina izložba pod nazivom »Slušaš li me?«, a češka će doajenka održati i masterclass predavanje.


Foto Animafest


– Često je definirana kao majstorica eksperimentalne animacije, koja ne treba priču da bi prikazala svijet, i kao feministička umjetnica koja širi mogućnosti stvaranja općenito, svojim vizualno bogatim radom istražuje svijet mašte i obuhvaća najdublja ljudska iskustva, obogaćujući odnos suvremene animacije prema tijelu, seksualnosti i ostvarivanju bliskosti. No, razvijajući svoju paletu na prikazu svakodnevnih situacija i intime, veoma uspješno je obradila i politička zbivanja te brojne aspekte susreta različitih kultura. Režira i igrane filmove, uspješno je radila i u novim medijima te u kazalištu, predaje animaciju i film na najuglednijim sveučilištima u Češkoj i SAD-u. Tijekom bogate karijere osvaja brojne nagrade za svoje animirane filmove u Europi, Aziji, Sjevernoj i Južnoj Americi – od Sao Paola, Hollywooda i Montreala, preko Annecyja i Berlina do Tokija i Hirošime. Uspješno ujedinjujući osobni umjetnički pečat s prikazom univerzalnih ljudskih težnji, ali i s britkom analizom društvenih odnosa, ova kreativna i utjecajna umjetnica postala je jedno od najvažnijih imena svjetske animacije u 21. stoljeću, piše u obrazloženju nagrade za životno djelo.


Foto Animafest


Najbolja škola


Nagrada za izniman doprinos proučavanju animiranog filma uručena je Georgesu Sifianosu, a Nagrada za najbolju školu animacije, koju je preuzela profesorica Gudrun Krebitz, Filmskom sveučilištu Babelsberg Konrad Wolf. Zahvalivši na nagradi, Georges Sifianos naglasio je kako je za njega nagrada užitak, no i svojevrsna posveta prijateljstvu jer u Zagreb dolazi još od osamdesetih godina.


– Odabrao sam animaciju i ona me nikada nije razočarala. Ona se razvija s vremenom i ona je naš zajednički jezik koji transcendira nacije. Volim njezinu otvorenost idejama, slikama, glazbi i pokretu, ne u službi posredovanja stvarnosti, već u onoj predstavljanja osobne istine. Kao što je McLaren rekao, ono što se događa »između slika« prenosi temeljnu poruku međuovisnosti. Sve je povezano, u dobrom i u lošem smislu. To je ključno pitanje našega vremena, naročito kada je riječ o okolišu. Živa animacija poziv je na dijalog. Užitak dijaloga i razmjene, ta vaša gesta prijateljstva, znači mi i više od časti koju ste mi ukazali, govori Sifianos koji je pozvani govornik znanstvenog skupa Animafest Scanner XII koji će se održavati u KIC-u.


Foto Animafest


Iznimni animirani filmovi


Nakon otvorenja prikazani su autobiografski film Jelene Oroz »Nema mjesta« koji govori o frustraciji niskom razinom prometne kulture i strategije u kojem afirmirana autorica uz 2D prvi put koristi i stop-animaciju, »Granice« Seun Yee, kolažno i klasično animirano promišljanje prostornosti, »susjednosti«, klaustrofobije i ugrožene privatnosti suvremenog življenja, dirljive i angažirane »Sjene« Rand Beiruty koji govori o 14-godišnjoj iračkoj djevojci, majci i supruzi, plod malo poznate jordanske animiranofilmske kinematografije prikazan i na festivalu u Veneciji, radikalno istraživanje netrpeljivosti i odbojnosti prema partnerskim manama »Kako izgledaš večeras« Christopha Horcha, potom nagrađivana stop-animirana »Očeva pisma« Alekseja Evstignejeva o stvarnom slučaju meteorologa koji je 1930-ih iz gulaga pisao kćeri, »Bujica« Meejin Hong koja prikazuje zasićeni prostor sjećanja u stalnoj mijeni, a igrala je i na festivalu u Rotterdamu te ekološka geg-distopija o ugljičnom otisku »Kvota« rad poznatih nizozemskih animiranofilmskih komediografa Joba, Jorisa i Marieke.