Iako je stopa bolovanja u porastu, a svake godine kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) provjeravaju opravdanost bolovanja više tisuća osiguranika, lani je u tim kontrolama otkriveno manje »lažnih« bolovanja u odnosu na ranije godine. U prošloj je godini ukupna stopa bolovanja iznosila 3,77 posto, što znači da je dnevno na bolovanju bilo nešto više od 65.000 radnika. Kontrolori HZZO-a pregledali su dokumentaciju za više od 20 tisuća bolovanja, a zatvorili su ih oko 26 posto.

Ranijih se godina u prosjeku prilikom kontrole zatvaralo svako treće bolovanje, što znači da su se takve situacije prorijedile. Kad kontrolori prekinu neko bolovanje, to u pravilu ne znači da je radnik lažirao bolest, ističu osiguravatelji, već da se po njihovom sudu ranije trebao vratiti na posao.

Obilazak doma

Kontrolori vrlo rijetko obilaze radnike na bolovanju u njihovom domu, ali ima i takvih situacija, svjedoče u HZZO-u. Jedna se dogodila prije desetak dana, i to kod radnika kod kojeg je poslodavac posumnjao u zlouporabu bolovanja i od HZZO-a zatražio da provedu kontrolu. Radnik je tražio da mu se odobri godišnji odmor, ali poslodavac je to odbio, nakon čega je radnik otišao na bolovanje. U kontroli se ustanovilo da je zapravo otišao na putovanje po Europi.

– Poslodavac tom osiguraniku nije mogao odobriti godišnji odmor zbog potrebe obavljanja nekih poslova koji su bili ugovoreni. Pacijent je naravno imao neki drugi plan pa se obratio izabranom doktoru primarne zdravstvene zaštite. Poslodavac je imao saznanje da je bolovanje otvoreno i mi smo poslali kontrolu. Kod doktora je bila vrlo oskudna dokumentacija o pacijentu u smislu evidencije zdravstvenih problema, doktor je zato pozvao pacijenta koji se nije javljao na telefon i preostalo je našoj kontroli otići na mjesto prebivališta, opisala je spomenuti slučaj Veronika Laušin, zamjenica ravnatelja HZZO-a, na nedavnom kongresu Udruge poslodavaca u zdravstvu. Kontrolori su došli do kuće osiguranika, gdje su zatekli člana obitelji koji im je potvrdio da ta i ta osoba stanuje tu, ali je otputovala na sjever Europe. Bolovanje je, naravno, odmah zaključeno, a koje su bile posljedice za tog radnika na njegovom radnom mjestu, nije poznato.

– Ovakve kontrole u domu osiguranika vrlo su rijetke, međutim dogodi se nekad da dobijemo informacije da treba brzo reagirati, ističe Laušin. U zadnje dvije godine, zahtjevi poslodavaca za kontrolama bolovanja bitno su se prorijedili jer ih je zakon obvezao da moraju navesti sumnju u zlouporabu bolovanja zbog koje traže kontrolu. Ranije se događalo da su kontrolori HZZO-a praktički išli u kontrole samo po zahtjevu poslodavaca jer je takvih zahtjeva bilo puno. Tražili su kontrolu za opravdano bolesne, pa čak i svježe operirane radnike. Bila je to, veli Laušin, nemoguća situacija, zbog čega je u zakon ugrađena klauzula da zahtjev poslodavaca za kontrolom bolovanja mora biti opravdan.

Najčešće opomene

– U principu, o početku bolovanja se kontrolori i izabrani doktori uglavnom slažu, ali oko kraja bolovanja rijetko se slažemo, objašnjava. U 2023. godini broj kontrola ugovornih partnera HZZO-a značajno se smanjio zbog manjka kadrova, no HZZO radi na popunjavanju redova pa će, najavljuju, kontrole biti sve više prisutne. Lani su kod ugovornih partnera obavili ukupno 7.272 kontrole, od toga 7.090 u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, 165 u sekundardnoj i tercijarnoj, a 17 kontrola kod isporučitelja ortopedskih pomagala.

– U 90 posto kontrola nije bilo nepravilnosti, a u preostalih 10 posto najčešće su izrečene samo opomene – u 515 slučajeva. U 155 slučajeva izrečena je kazna s naplatom štete, a u 38 novčana kazna. Samo u jednom slučaju pokrenuta je opomena prije raskida ugovora, prilično rijetka mjera koja se izriče kod ugovornih partnera zbog višestrukih kršenja ugovornih odnosa. U kontrolama bolovanja pregledan je ukupno 23.571 osiguranik, što je, s obzirom na to da je dnevno s posla odsutno oko 65.000 osiguranika, minoran broj, vele u HZZO-u. Svaka druga kontrola bila je redovita, a oko 36 posto tražili su ih poslodavci.

U kontrole se ide i temeljem predstavki pacijenata. Lani je provedeno 2.600 takvih kontrola, najčešće zbog nedostupnosti izabranog doktora.

– Žale se najčešće da ga ne mogu dobiti na telefon, što je razumljivo jer u to vrijeme doktor radi, pregledava pacijenta i ne može se javiti. Međutim, na mailove se ne odgovara, a kad pacijent dođe u ordinaciju osobno, onda ga ne prime jer nije naručen. A naručiti se ne može, ilustrira Laušin. Važno je, kaže, sinkronizirati rad i razumjeti pacijenta, a pritom voditi računa i o organizaciji radnog vremena tako da se nađe međusoban empatični pristup i razumijevanje.

Liječnici ne vole konflikt

U zadnje dvije godine kontrolori HZZO-a dobili su mogućnost direktnog zaključivanja bolovanja ako ono više nema medicinskog opravdanja.

– Pretpostavljam da je to donijelo određeno olakšanje doktorima jer oni zbog toga mogu doći u konfliktnu situaciju, ne žele izgubiti pacijenta, ali ako on nije motiviran za rad, treba ga se potaknuti da se vrati na posao, zaključuje Laušin.